Polenc: Srbija mora da prizna Kosovo

Brisel - Šef Spoljnopolitičkog odbora njemačkog parlamenta Rupreht Polenc kaže da “Srbija, ako na kraju ne prihvati nezavisnost Kosova, neće moći da postane članica EU”, prenose agencije.

Na Balkanskom forumu, koji je u Briselu okupio istaknute političke ličnosti Evrope i SAD, Polenc je dodao da Srbija zasad to neće da uradi i podvukao da su pregovori Beograda i Prištine pokrenuti da bi se omogućilo da Srbija počne pregovore sa EU.

Predsjednik vlade Crne Gore Milo Đukanović je na ovom skupu upozorio da griješe oni koji iskazuju “zamor od proširivanja”, jer time obeshrabruju ljude u regionu.

Đukanović je ocijenio da je dalja evroatlantska integracija Zapadnog Balkana nužna, jer region nema sopstvene mehanizme koji bi jamčili za stabilnost regiona i evropskog kontinenta.

Šef Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga Polenc je istakao da sve zemlje Zapadnog Balkana mogu postati članice EU, ako ispune sve uslove, pomire se među sobom i ako sprovedu nužne reforme.

- Oni koji su to učinili, kao što je Hrvatska, ući će u članstvo Evropske unije - rekao je njemački zvaničnik.

On je, međutim, dodao da, imajući u vidu “sadašnju raspravu unutar EU, kako ubuduće primiti nove članice nije među glavnim tačkama dnevnog reda”.

Polenc je želio da podvuče da rasprave partnera evropske dvadesetsedmorice o budućnosti EU, kad je riječ o integraciji ili dezintegraciji, pokazuju da ona “stoji pred izazovom kako riješiti dužničku krizu i da li će biti u stanju da očuva evro kao zajedničku valutu i evrozonu”.

- Ako to ne bismo bili u stanju, onda se ta jaka dezintegracija na sektoru valute vjerovatno ne bi mogla zaustaviti, već bi imala posljedice po ekonomsku i druge politike - rekao je Polenc.

Njemački poslanik je dodao da je drugi izazov odluka britanske vlade da 2017. raspiše referendum o daljem opstanku u EU i podvukao da to znači da bi se moralo odlučivati hoće li EU biti više zone slobodne trgovine ili ići u dalju integraciju.

Nije u pitanju, rekao je Polenc, da li će Evropska unija i dalje biti otvorena za nove članice, već da li bi Unija koja teži da postanje zbijenija, bila u stanju da se sve više širi, jer bi to na kraju dovelo do njenog raspadanja.

Đukanović je kao probleme u samom regionu koji koče put ka EU i NATO-u naveo državnu nefunkcionalnost BiH, zakasneli dijalog Beograd-Priština i probleme Makedonije, rekavši da to u zemljama regiona smanjuje raspoloženje i povjerenje u evroatlantske integracije.

On je rekao i da je za sve gubitak tragična smrt bivšeg srpskog premijera Zorana Đinđića, ali je istakao zadovoljstvo što je put evropske integracije koji je on osmislio postao stvarnost, ocijenivši da su sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, sad na putu evroatlantske integracije.

Crnogorski premijer je ukazao na to da je evroatlantska integracija uslov za stabilnost Zapadnog Balkana, zato što, čim u regionu biva ugrožena stabilnost, to za posljedice ima etničku i vjersku netrpeljivost.

A to govori da je ovaj region dugo bio gurnut u stranu od demokratskog i ekonomskog razvitka evropske civilizacije i otud i nema dovoljno trpeljivosti prema etničkim, vjerskim i kulturnim razlikama, naveo je Đukanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.