Parafiran sporazum o pridruživanju Srbije sa EU

Ovaj sporazum veliko je priznanje za evropsku Srbiju i dokaz da Srbija ima kapacitet da postane punopravna evropska zemlja, i da će njeni građani ubuduće izgrađivati svoj život po evropskim standardima i vrijednostima, rekao Boris Tadić

BEOGRAD - U Briselu je juče parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Srbije, prenijela je Beta. Sporazum su parafirali potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić i komesar za proširenje EU Oli Ren, a ceremoniji je prisustvovao i predsjednik Srbije Boris Tadić. Tadić je izjavio da je ovaj sporazum veliko priznanje za evropsku Srbiju i dokaz da Srbija ima kapacitet da postane punopravna evropska zemlja, kao i da će građani Srbije ubuduće izgrađivati svoj život po evropskim standardima i evropskim vrijednostima. Predsjednik Srbije je pružio uvjeravanja da će biti postignuta puna saradnja sa Haškim tribunalom i izrazio očekivanje da će iduće godine biti potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Evropski komesar Oli Ren rekao je da je parafiranje Sporazuma prvi konkretan korak ka integraciji Srbije u EU, što će dati konkretne ekonomske koristi, podstaći investicije, otvaranje novih radnih mjesta i bolju zaštitu građana. Poslije parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, sporazum ulazi u "internu proceduru" u okviru priprema za njegovo potpisivanje i proces ratifikovanja u Srbiji i EU koji može da traje i dvije godine. Parafiranje sporazuma znači da je tekst sporazuma dogovoren i da se neće suštinski mijenjati, rekao je agenciji Beta savjetnik u Kancelariji za pridruživanje EU Vlade Srbije i koordinator pregovora Vladimir Međak. On je dodao da su moguće jedino "pravno-tehničke izmjene" teksta, odnosno ispravljanje tehničkih grešaka. Vlada Srbije, poslije parafiranja Sporazuma, šalje tekst na prevod i zatim svim ministarstvima na mišljenje da bi nakon potpisivanja sporazuma, pošto se za to ispune politički uslovi, donijela prijedlog zakona o ratifikaciji koji dostavlja parlamentu na usvajanje. - Za Srbiju je to relativno jednostavan proces u odnosu na EU, pošto se sporazum prevodi na jedan jezik i usvaja u nacionalnom parlamentu - rekao je Međak. EU, međutim, mora sporazum da prevede na 23 jezika članica i zatim dostavi prijedlog odluke za potpisivanje sporazuma Savetu ministara EU na usvajanje. Ministri spoljnih poslova Unije moraju jednoglasno da usvoje tu odluku. U tom slučaju, oni istovremeno ovlašćuju predstavnika koji će potpisati sporazum. Nakon potpisivanja sporazuma slijedi ratifikacija u Skupštini Srbije, Evropskom parlamentu i nacionalnim parlamentima članica EU. Međak je ocijenio da će za to otprilike biti potrebne dvije godine, a pošto je to dug period, da se ne bi čekalo na sprovođenje sporazuma u Srbiji, istog dana kada se potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, potpisuje se i "prelazni sporazum". Taj "prelazni sporazum" obuhvata najvažnije aspekte SSP - ekonomske uređene glavom 5, koji se odnose na stvaranje zone slobodne trgovine EU - Srbija, i odredbe o usaglašavanju srpskog zakonodavstva sa evropskim, što je uređeno glavom 6 Sporazuma. To je moguće pošto su te dvije oblasti samo u nadležnosti Brisela, a ne članica EU. Prelazni sporazum zatim ratifikuju Srbija i institucije EU, odnosno Savjet ministara i Evropski parlament. Kraj ledenog doba Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije sa Evropskom unijom valja shvatiti kao znak da je najzad okončano "ledeno doba" u odnosima Beograda i EU, ocijenila je juče njemačka štampa. - Valja se nadati da će Srbija blagovremeno ispuniti političke uslove koje od nje zahtijeva Evropska komisija, te da će SSP moći da bude brzo potpisan - piše minhenski "Zidojče cajtung". U istom tonu pišu i ostali najvažniji njemački dnevnici, u kojima dominiraju naslovi poput onoga u "Zidojče cajtungu" - "Pohvale Srbiji, pokude Turskoj" ili, ipak, onoga u "Frankfurter rundšau": "Srbija pohvaljena, kritikovan primjeran đak Hrvatska". Saradnja Evropska komisija je spremna da učini sve kako bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju bio što prije potpisan sa Srbijom, ali puna saradnja s Haškim tribunalom ostaje neophodan uslov za to, rekao je juče šef delegacije Evropske komisije u Srbiji Žosep Ljoveras. - Lopta je sada u dvorištu Srbije - rekao je Ljovers na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije u 2007. godini. On je dodao da Komisija smatra da je moguće što skorije potpisati sporazum sa Srbijom i da je spremna da skrati proces pravne revizije i prevođenja sporazuma, posebno jer se bitno ne razlikuje od sporazuma potpisanog sa Crnom Gorom, ali da očekuje da se uslov pune saradnje s Tribunalom što prije ispuni. Dodao je da će odluka o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom biti donijeta na osnovu procjene saradnje Srbije sa Tribunalom koju će dati glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.