Parada + Putin = pomješani signali?

Beograd - Da li je spoljna politika Srbije okrenuta ka Zapadu ili ka Istoku, pitanje je koje se postavlja uoči posjete predsjednika Rusije Vladimira Putina Beogradu.

Predsjednica njemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Država Karen Donfrid ne vidi ništa sporno u dolasku Putina na godišnjicu oslobođenja Beograda i poručuje da će međunarodna zajednica s velikom pažnjom pratiti poruke tokom te posjete.

Kriza u Ukrajini i pozivi Srbiji da otvoreno saopšti stav povodom statusa Krima i sankcija Moskvi, djeluju kao da je ponovo Hladni rat. Profesor Žarko Puhovski smatra da Srbija ima veliku šansu da odigra ulogu nesvrstane države, ako vlasti imaju format za dalekosežnu politiku i ako ekonomski to mogu da izvedu.

"Srbija je u jako nezgodnom položaju koji može biti okrenuti u nešto zgodno, to da se kaže Putinu sve što ga ide, on je agresor, ali istovremeno da se kaže da Putin ne radi ništa drugo što su amerikanci radili godinama pa i isznad tadašnje Jugoslavije, odnosno Srbije, i da se kaže, mi ne zauzimao strane", kaže profesor Žarko Puhovski sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Dopisnik lista Ekonomist za Balkan Tim Džuda smatra da Srbija ipak šalje malo pomješane poruke kad dočekuje Putina sa vojnom paradom i najvišim ordenjem.

"Ono što je na neki način simbolilčno plus provokacija, je što ga dočekujete sa vojnom paradom. Znam da to koincidira sa sedamdesetogodiošnjicom oslobođenja i tako dalje, ali ipak je Putin uradio nešto Srbija ne opravdava, a to je preuzimanje dijela teriotrije suverene države, a vi ga dočekujete vojnom paradom, Koliko znam, nije vam cilj evroazijska unija sa Rusijom, Kazahstanom i Bjelorusijom, da jeste, onda bi ovo bilo prigodno, ali ako želite u EU, ovo djeluje čudno", kaže Tim Džuda.

I Vašintog i Brisel imaju razumjevanja za trenutni položaj Srbije, smatra potpredsjednik Maršalovog fonda Amerike Ivan Vejvoda.

"Srbija odlučno ide ka EU, zna da treba sebe da reformiše, da uvede vladavinu prava, da bi ljudi pokušali da žive bolje, a to što ima odnose sa Rusijom, od koje zavisimo energetski, treba se grejati i to je jedna realna politika, i niko u EU ili SAD ne traži od Srbije da se prikloni sankcijama", navodi Vejvoda.

U Mašralovom fondu podsjećaju da je Putin prisustvovao u junu komemoraciji povodom Dana D, odnosno iskrcavanja saveznika u Drugom svjetskom ratu u Normandiji, te da je stav saveznika bio da je prikladno da Putin bude tu kako bi se priznao doprinos njegove zemlje u vrijeme Dana D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.