Odlučeno: RTS i RTV idu na budžet, Tanjug postaje biro za komunikacije

Beograd - Javni servisi RTS i RTV u sljedeće dvije godine će biti finansirani iz budžeta, a Tanjug će postati Vladin Biro za komunikacije, kažu u Ministarstvu informisanja, prenosi B92.

Nakon isteka tog roka, prema riječima pomoćnika ministra kulture i informisanja Dragana Kolarevića naći će se način za finansiranje javnih servisa.

- Radi se o dva zakona, to su zakon o elektronskim medijima i zakon o javnim medijskim servisima. U aktuelnoj ekonomskoj situaciji odlučeno je da finansiranje, ipak, bude iz budžeta - rekao je Kolarević za TV Pink.

On je, odgovarajući na pitanja šta predviđaju zakonska rješenja koja bi trebalo da budu objavljena 7. ili 8. avgusta i na čemu se zasnivaju kritike budžetskog finansiranja Radio-televizije Srbije i Radio televizije Vojvodine, rekao da medijski stručnjaci smatraju da “oni koji kontrolišu budžet, samim tim, mogu da kontrolišu i poslovanje i program javnih servisa”.

Kolarević je, međutim, objasnio da zakonska rješenja predviđaju mehanizme da se to spriječi, jer će se novac prebacivati direktno, tako da niko ne može da utiče na sumu koja se prebacije ili na to kada se ona prebacuje javnim servisima.

Prema njegovim riječima, nakon dvije godine pronaći će se metod za finansiranje, na primjer, putem pretplate ili naknade.

Kada je riječ o medijima na lokalnom nivou, on je objasnio da će se na njih više odnositi zakon o javnom informisanju i medijima i podsjetio da država i u tom slučaju ima obavezu da se povuče iz medija.

To znači da neće biti direktnog finansiranja, već će se preći na projektno finansiranje.

- Opština, Grad Beograd ili lokalne samouprave će raspisivati konkurse u oblasti informisanja u skladu sa potrebama građana na lokalnom nivou. Te potrebe su definisane u Zakonu o javnom infomisanju i medijima. Na te konkurse će svi moći da konkurišu, i oni koji su do sada finansirani iz budžeta i privatni, a stručne komisije će odlučiti ko najviše odgovara - kazao je Kolarević.

Upitan o povlačenju države iz medija, on je rekao da je to imperativ koji dolazi iz Evrope, gdje uglavnom funkcioniše projektno finansiranje, ali je objasnio da se često ističe i da “država ne mora da se povlači iz medija, ali ne sme da urušava odnose na tržištu”.

- Kritika je da se budžetskim finansiranjem stvaraju drugačiji uslovi na tržištu, Nije to nekakav mnogo veliki novac, ali u svakom slučaju su oni koji ga primaju u nešto povoljnijem položaju. Zato se kaže da ne morate da se povlačite, ali ne možete da narušavate odnose na tržištu - rekao je Kolarević.

Tanjug postaje Biro za komunikacije

Na pitanje šta će biti sa novinskom agencijom Tanjug koja povezuje sve medije i sve kolege, od lokalnog do nivoa nacionalne frekvencije, Kolarević je rekao da će Tanjug “ići u vlasničku transformaciju”.

- To je obaveza koju je naša država prihvatila - rekao je Kolarević.

Prema njegovim riječima, Tanjug bi trebalo da se transformiše u vladin biro za komunikacije, po njemačkom modelu.

Kako je rekao, taj dio Tanjuga bi obavljao poslove koji su od neposrednog značaja za vladu - prikupljanje informacija iz svijeta i zemlje koje su neophodne vladi, a takođe i emitovanje informacija za koje je vlada zainteresovana da se prenose u svijetu.

- U tom smislu će Tanjug biti transformisan, a verovatno za one koji budu višak biće napravljen socijalni program, to ćemo sve videti, ali kad se ovi zakoni usvoje počeće da se radi na tome - kazao je Kolarević.

Na pitanje ko će biti novi ministar kulture, budući da poslije rekonstrukcije to više nije Bratislav Petković, Kolarević je rekao da se još ne zna, a da će se vjerovatno razmišljati o tome da su mnogi poslovi odmakli, što će nova ekipa morati da ima u vidu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.