Na prelu Vrličke Krajine u Beogradu okupilo se oko 500 Dalmatinaca
BEOGRAD- Peto prelo Vrličke Krajine okupilo je u Surčinu kod Beograda oko 500 Srba iz tog dijela Dalmacije koji su protjerani sa svojih vjekovnih ognjišta tokom proteklog rata.
Na prelu su nastupili brojni izvođači, među kojima su Kulturno-umjetničko društvo /KUD/ "Krajina" iz Beograda, ali i ojkačka izvorna grupa "Otišić", te izvorna pjevačka grupa "Plitvice".
Jedan od organizatora prela Dragan Petkovuć istakao je važnost okupljanja zemljaka koji su rasuti po svijetu, radi njegovanja tradicije, običaja, očuvanja identiteta i vjere, ali i obnove hramova i ognjišta u vrličkom kraju.
Paroh vrlički Lazar Prijić u svom obraćanju pozvao je Dalmatince da ne zaboravljaju svoj zavičaj i zahvalio što nesebično pomažu obnovu duhovnosti, svetinja i što se uvijek vraćaju rodnoj grudi, iako žive daleko od nje.
"U vrličkoj parohiji u toku je velika obnova hramova Svetog arhangela Mihaila u Otišiću i Svetog Nikole u Vrlici, i to isključivo prilozima naših Vrličana", rekao je paroh vrlički.
On je izrazio zahvalnost braći iz Drvara, Livna i Kupresa koji su pokazali da ih Dinara ne razdvaja, nego spaja.
Na vrličkom prelu, koje je održano proteklog vikenda, bili su i pravoslavni sveštenici iz Livna i Kupresa, a tokom skupa miješale su se suze i osmijesi sa pričama i pjesmom o zavičaju, kako kažu Vrličani, o najljepšoj Dalmaciji.
Vrlika se nalazi na 470 metara nadmorske visine na samom rubu Vrličkog polja uz put Zagreb-Split, na 66 kilometara od Splita.
Udaljen je od Drniša 25, od Knina 30 i od Sinja 36 kilometara. U samom gradu izvire jedna od pritoka rijeke Cetine - Česma.
Vrlička Krajina se sastoji od gradića Vrlike koja je sjedište istoimene parohije i sela Otišić, Cetina, Civljane, Podosoje, Maovice, Garjak, Koljane, Laktac i Dabar, gdje se nalazi i manastir Dragović kao duhovni centar ovog kraja.
Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Vrlici Željko Rađen rekao je Srni da ovdje danas živi svega 120 Srba.
U Vrlici se nalazi i pravoslavni hram posvećen Prenosu moštiju Svetog Nikolaja, sagrađen davne 1618. godine, dok ovdje običaj čuvanja Hristovog groba postoji šest vijekova i u Vrliku je najvjerovatnije donesen iz Jerusalima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
