Mihajlović: Ako može „spremačica", zašto ne bi moglo inženjerka

Tanjug
Mihajlović: Ako može „spremačica", zašto ne bi moglo inženjerka

BEOGRAD- Potpredsjednica Vlade Srbije i predsjednica Koordinacionog tijela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović upitala je zašto pojedincima riječi direktorka, predsjednica, sutkinja, inženjerka paraju uši i da li je to zaista do prirode jezika ili do patrijarhalnih obrazaca koji ne dozvoljavaju ženama da budu prepoznate i prisutne na pozicijama moći i uticaja.

Ona je u autorskom tekstu za list „Politika" ukazala da postoje riječi, naročito nazivi zanimanja koje se tradicionalno iskazuju u ženskom rodu kao što su čistačica, kuvarica, vaspitačica, navodeći da se uglavnom radi o zanimanjima koja su slabije plaćena i manje cijenjena.

Mihajlovićeva je rekla i da upotreba rodno osjetljivog jezika podiže svijest o značaju jednakosti žena i muškaraca time što ženama daje veću vidljivost i prepoznaje njihove uloge i rad u svim sferama društva.

"Jezička diskriminacija se u našem društvu najviše vidi u poslovnom okruženju, gde je i dalje standard da se u muškom rodu iskazuju zanimanja koja se odnose na rukovodeće pozicije, kao što su direktor, šef, predsednik, upravnik, što ukazuje na neravnopravan položaj muškaraca i žena i to je potrebno promeniti kako bismo se razvijali ka društvu jednakih mogućnosti za sve", rekla je Mihajlovićeva.

Kako je dodala, jezik je promjenjiv i evoluira s društvenim razvojem, te je kao takav pokazatelj stanja društva u kome živimo i upravo zato treba da težimo tome da mijenjamo norme jezika koje su štetne, a na koje smo navikli.

Mihajlović je izrazila uverenje da je svakodnevna upotreba rodno osetljivog jezika koristan "alat" za smanjenje jaza između muškaraca i žena, posebno u profesionalnom okruženju.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana