Foto: Kosovo baza šverca, zločina i kriminala
PRIŠTINA - Na Kosovu i Metohiji cvjetaju kriminal, šverc i korupcija, zločini se zataškavaju, dok je život običnih ljudi doveden do ivice siromaštva.
Ovo je, kako prenose srpski mediji, rezultat vlasti u Prištini četiri godine nakon što su jednostrano proglasili nezavisnost južne srpske pokrajine.
Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović kaže da se u pokrajini objektivno ništa nije promijenilo osim sve teže ekonomske krize.
- Ekonomska situacija je sve lošija, slabe institucije i lideri, a sve to ukupno može da se transformiše u opasnost po Srbe. Siva je perspektiva, jedino rešenje je razgovor Beograda i Prištine - rekao je Ivanović.
On je podsjetio da je znatan broj država priznao nezavisnost, ali nedovoljan da Kosovo postane članica UN.
Bivši ambasador Srbije u Njemačkoj Ognjen Pribićević ocijenio je da se nigdje u Evropi ne živi toliko loše kao na Kosovu.
- Beograd od situacije na Kosovu ima samo probleme, a Priština, osim simbola, nema ništa - rekao je Pribićević.
On je dodao da stalno uslovljavanje evrointegracija Srbije Kosovom najbolje pokazuje koliko zapravo problema Srbija ima.
- Međutim, Zapad više ne može finansijski da pomaže Kosovo i rešenje njihovog ekonomskog stanja zavisi najviše od saradnje sa Srbijom - kaže Pribićević.
Istoričar Miodrag Janković rekao je da su srpski bivši saveznici SAD uspjeli da stvore drugu šiptarsku državu na Balkanu.
- Postoji polupriznato Kosovo. Čemu služi ta "pojava" pravljena na zločinima trgovine organima, čije su glavne privredne grane šverc narkoticima i prostitucija? Četiri godine posle proglašenja nezavisnosti smatram da je "to" stvoreno kao razlog za rat, detonator sukoba na Balkanu - komentariše Janković.
Potpredsjednik Skupštine Zajednice srpskih opština i naselja na KiM Marko Jakšić izjavio je da Srbima nije obezbijeđeno ni jedno pravo od kada je prije četiri godine proglašena takozvana nezavisnost Kosova.
- Takozvana nezavisnost Srbima je donela samo zlo - rekao je Jakšić.
Slobodan Samardžić, ministar za KiM, za vrijeme čijeg mandata je proglašena nezavisnost, kaže da se stav SAD, EU i Prištine nije pomjerio sa mrtve tačke, ali se izmijenila pozicija Srbije.
Vlasti u Prištini su jednostrano proglasile nezavisnost 17. februara 2008. godine, na osnovu plana Martija Ahtisarija. U protekle četiri godine Kosovo je priznalo ukupno 87 država, među kojima su zemlje regiona, osim BiH, i 22 zemlje članice EU. U martu 2011. godine u Briselu su počeli razgovori Beograda i Prištine o životnim i drugim pitanjima, uz posredovanje predstavnika EU.
Republika Uganda u petak je priznala Kosovo, čime je broj država koje su priznale samoproglašenu državu u Prištini povećan na 88 zemalja.
Nova runda dijaloga Beograda i Prištine zakazana je za utorak, 21. februar, najavila je u četvrtak Maja Kocijančić, portparol visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton. Na dnevnom redu će biti pitanje regionalnog predstavljanja Kosova, oko koga su dvije strane, poslije intenzivnih napora evropskog posrednika Roberta Kupera, konačno približile stavove.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.