Ko je sve zainteresovan za NIS

VAŠINGTON – Postoji više zapadnih kompanija koje su zainteresovane za Naftnu industriju Srbije, izjavio je danas za Tanjug bivši zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za energetska pitanja Džefri Pajat i istakao da pritisak američkih sankcija, kako je rekao, daje pravni okvir da se ukloni rusko vlasništvo iz NIS-a, u cilju postizanja energetske suverenosti Srbije.

Na pitanje koja vrsta investitora ili iz kojih zemalja bi bili najbolji kupci za NIS, odgovorio je da ne može da govori u ime administracije Donalda Trampa, ali da bi svaki zapadni kupac za NIS bio dobro rješenje – bilo američki, evropski ili čak kupac iz Centralne Azije koji nije iz Rusije.

„Razumem da Rusi, sa njihovim interesima, nisu oduševljeni prodajom ovog resursa, kao što vidimo i kod susjeda u Bugarskoj, gdje se Lukoil snažno opire. Ali vjerujem da će, kada Vlada Srbije jasno stavi do znanja da Rusija mora da izađe iz ove rafinerije, alternativni kupci svakako pojaviti“, rekao je Pajat koji je bio dio Bajdenove administracije.

Kako je rekao, postoje alternativne zainteresovane strane za NIS i to je dobro za Srbiju.

„Nadamo se da će ove mjere SAD biti podrška interesima predsjednika Vučića i njegovom jasno izraženom cilju, a to je izgradnja energetske suverenosti Srbije i smanjenje ruskog energetskog pritiska, kao i sposobnosti Rusije da koristi energente kao sredstvo neprikladnog uticaja na Vladu u Beogradu. Takođe se nadamo da će uskoro biti novih vlasnika u rafineriji NIS-a i da će oni donijeti evropske standarde, kako u pogledu kvaliteta proizvoda koje proizvode, tako i u načinu poslovanja“, istakao je Pajat.

Odgovarajući na pitanje da li srpskoj naftnoj kompaniji treba dozvoliti da nastavi sa radom pošto su do 13. februara dozvoljeni pregovori o promjeni ruskog vlasništva, Pajat je napomenuo da je dugogodišnji cilj američke politike bio da podrži Srbiju u nastojanju da smanji svoju zavisnost od ruske energije.

„Bio sam sa predsjednikom Vučićem u maju 2022. kada smo inaugurisali terminal u Aleksandropolisu, iz kojeg je Srbija ugovoreni kupac gasa. Blizu sam sarađivao sa srpskim zvaničnicima, kao ambasador u Grčkoj, a zatim kao pomoćnik državnog sekretara za energetske resurse, kako bismo obezbijedili alternative. Dakle, ključna poruka je da SAD podržavaju energetsku suverenost Srbije i da alternative postoje“, naveo je Pajat.

Na konstataciju da je rafinerija NIS-a ostala bez sirove nafte i zašto SAD ne izdaju NIS-u operativnu licencu, odnosno ne suspenduju sankcije s obzirom da američki zvaničnici tvrde da sankcije nisu usmjerene protiv Srbije i njenih građana i ekonomije već protiv Rusije, Pajat je rekao da je razlog smanjenje prihoda koje, kako tvrdi, Vladimir Putin koristi za finansiranje rata u Ukrajini i da je Donald Tramp jasno poručio da to mora da prestane.

Pajat je naglasio da je u interesu Srbije da smanji ruski energetski uticaj u Beogradu i posebno da razvije alternative ruskoj kontroli nad rafinerijom NIS-a.

Napomenuo je da je sreća Srbije što se nalazi u regionu sa mnogo alternativnih izvora snabdijevanja i može da prima energente iz alternativnih izvora, kao i sirovu naftu tankerima, kao i na druge načine na veoma maloj udaljenosti.

„Nadamo se da će Srbija pronaći te alternative“, dodao je on.

„Takođe se nadam da će Srbija nastaviti da radi na cilju, da rafinerija NIS više ne bude pod ruskom kontrolom ili ruskim vlasništvom. Znam iz svog iskustva u vladi da postoji više zainteresovanih zapadnih kompanija za tu rafineriju“, napominje Pajat.

Na pitanje zbog čega SAD ne mogu da dozvole NIS-u da radi s obzirom da je predsjednik Vučić dao i zvanične garancije da će Srbija poštovati sankcije, kao i konstataciju da se očekuje skoro postizanje mirovnog sporazuma za Ukrajinu, Pajat je rekao da ne bi trebalo pretpostaviti da će mirovni sporazum stići brzo, niti da će pritisak na Rusiju i rusku energetiku oslabiti.

„Naprotiv, on (pritisak) će vjerovatno ostati veoma snažan“, upozorio je nekadašnji američki zvaničnik.

Predsjednik Vučić je jasno rekao da je interes Srbije da gradi energetsku raznovrsnost i štiti svoju energetsku suverenost, istakao je Pajat.

„Kao neko ko je bio uključen u ova pitanja tokom Bajdenove administracije, mogu reći da bih snažno podržao mjere koje je predsjednik Vučić naveo. Takođe mislim da postoje jake argumentacije za nastavak pritiska Sjedinjenih Država, jer upravo taj pritisak sankcija daje predsjedniku Vučiću pravni okvir da ukloni Ruse iz NIS-a“, dodaje Pajat.

Kako je naveo, najbolje rješenje je da predsjednik Vučić jasno kaže da želi da se Rusi povuku iz NIS-a i da što aktivnije radi na pronalaženju alternativnih zapadnih kupaca – baš kao što se dešava u Rumuniji i Bugarskoj.

„To je način da Srbija obezbijedi sopstvenu energetsku bezbjednost, ukloni ruski uticaj i okonča mogućnost Rusije da koristi naftu i gas kao sredstvo političkog pritiska na Vladu Srbije“, istakao je sagovornik Tanjuga.

Na pitanje o budućnosti Lukoilovih aktiva, on je napomenuo da će se aktivi ove ruske firme u regionu, uključujući Bugarsku i Rumuniju, kao i aktivi Lukoila u Iraku, vjerovatno rasprodati dio po dio.

„Moguće je zamisliti scenario u Kazahstanu u kojem bi jedna od velikih američkih kompanija bila zainteresovana za te aktive, jer SAD već imaju snažno prisustvo u sektoru proizvodnje nafte u Kazahstanu. U Rumuniji bi to moglo izgledati drugačije, zbog velikog prisustva drugih međunarodnih kompanija“, ističe Pajat.

Na pitanje da li američki energetski proizvodi mogu biti konkurentni ruskim i kako će se kretati cijene nafte i gasa, naveo je da su američke gase pouzdane i ne kontroliše ih vlada, već potiču od privatnih kompanija koje teže profitu.

Kako je dodao, Sjedinjene Američke Države su danas najveći svjetski proizvođač nafte i gasa. Izvozimo više tečnog prirodnog gasa (LNG) nego bilo koja druga zemlja na svijetu, a obim američkog LNG-a će se više nego udvostručiti do kraja ove decenije.

„Naši sekretari za energetiku i unutrašnje poslove nedavno su bili u vašem regionu, na P-TECH konferenciji u Atini, gdje su naglasili snažan interes SAD za povećanje količina gasa koje šaljemo na Balkan i u jugoistočnu Evropu – preko ostrva Krk u Hrvatskoj, preko Aleksandrupolisa i Revituze u Grčkoj. Dakle, postoji značajan kapacitet za dalje povećanje isporuka, a Srbija ima koristi od novih gasnih veza koje su uspostavljene: novog interkonektora između Bugarske i Srbije, kao i gasovoda koji se grade između Grčke (Solun) i Sjeverne Makedonije, a koji se mogu povezati dalje ka Srbiji“, poručio je Pajat.

Što se tiče gasa, smatra da će cijene padati jer obim proizvodnje i izvoza raste.

Uostalom, već sada se vidi da su cijene gasa pale na najniži nivo od početka ruske invazije velikih razmjera, dodao je on.

Kada je riječ o nafti, kaže da cijene nafte ostaju relativno niske, kao i da Sjedinjene Države danas proizvode više od 13,5 miliona barela sirove nafte dnevno. Dakle, postoje i velike količine američke sirove nafte koje doprinose smirivanju tržišta.

„Na kraju, želio bih da istakim da je Srbija, kao i njene komšije u jugoistočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu, bila veoma uspješna u izgradnji dodatnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije: vjetra, sunca, baterijskih sistema i energetskih interkonektora. Cijene tih tehnologija takođe brzo padaju, što stvara pozitivne mogućnosti za potrošače u Srbiji i daje Srbiji šansu da diverzifikuje svoj energetski miks i snabdijevanje na način koji jača energetsku bezbjednost i suverenitet“, zaključio je Pajat.

Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je ranije da će rafinerija u utorak, 2. decembra, i zvanično prestati da radi ako SAD ne izdaju licencu za nastavak rada NIS-a i najavio da će zato sutra biti organizovan veliki sastanak tim povodom.

„Nemam nikakvih novosti, ne vjerujem da će ih biti. Težak period je pred nama, ali pripremili smo se. Sutra u pola 11 imamo veliki sastanak, moramo da spremimo sve poteze do tada, pa ćemo vas obavijestiti o tome šta radimo“, rekao je Vučić danas novinarima u selu Tolić kod Mionice.

Predsjednik Vučić je prethodno izjavio da bi, ako ne dobijemo operativnu licencu za Naftnu industriju Srbije do 1. decembra, banke mogle da prestanu da posluju sa NIS-om zbog mogućih sekundarnih sankcija.

Naftna industrija Srbije (NIS) podnijela je 18. novembra Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD novi zahtjev za izdavanje posebne licence kojim se traži omogućavanje nesmetanog poslovanja kompanije.

Prethodnom licencom od 14. novembra sa rokom važenja do 13. februara 2026. godine, odobreni su pregovori akcionara i drugih zainteresovanih strana o promjeni vlasničke strukture NIS-a.

SAD su uvele punu primjenu sankcija NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva 9. oktobra, prenosi Tanjug.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.