Džulijan Asanž na slobodi uz kauciju

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Džulijan Asanž na slobodi uz kauciju

LONDON - Londonski sud je donio odluku da osnivač "Vikiliksa" Džulijan Asanž bude pušten na uslovnu slobodu uz kauciju od 200.000 funti. Jedan od branilaca Asanža, Mark Stivens, rekao je prije suđenja da je novac za kauciju već prikupljen, prenio je RTS.

Asanž se do juče nalazio u zatvoru Vandsvort, u južnom dijelu Londona.

Vestminsterski sud je u utorak pustio Asanža na slobodu uz kauciju, ali se na tu odluku žalilo britansko tužilaštvo u ime Švedske, koja traži njegovo izručenje. Švedsko tužilaštvo je protiv Asanža podiglo optužnicu zbog navodne umiješanosti u silovanje dvije žene u Švedskoj, što Asanž negira.

Asanžove pristalice protestovale su i juče u Londonu tražeći njegovo oslobađanje, a među okupljenima bilo je i poznatih ličnosti.

- Dobro je što mu je odobreno puštanje uz kauciju, ali protivljenje švedske vlade pokazuje da tu ima neke osvetoljubivosti, koja ukazuje na viši nivo - na neki politički element - kaže režiser Ken Louč.

- Ovdje sam kao borac za ljudska prava. Vjerujem u pravičnost suda i slobodu govora. Zato me jako brine što je ovaj slučaj politizovan - navodi aktivista Bjanka Džeger.

Američki savezni tužioci, koji nastoje da izgrade slučaj protiv Asanža, sada traže dokaze bilo kakvog tajnog dogovora u njegovim ranijim kontaktima sa vojnim analitičarom koji je osumnjičen za odavanje informacija, objavio je juče "Njujork tajms".

Zvaničnici Ministarstva pravde pokušavaju da otkriju da li je Asanž ohrabrivao ili, čak, pomogao vojniku Bredliju Meningu da iz vladinih kompjutera izvuče povjerljiva dokumenta vojske i Stejt departmenta.

Ako je bilo tako, u Ministarstvu vjeruju da bi Asanža mogli da optuže za zavjeru, a ne da ga tretiraju samo kao pasivnog primaoca dokumenata koja je kasnije objavio.

Američke diplomate ne očekuju da će odmah poslije smrti kubanskog lidera Fidela Kastra početi preokret u toj državi, niti da će tada doći do masovne emigracije Kubanaca, a Raul Kastro je tražio direktan dijalog sa Bijelom kućom, proizlazi iz novih depeša objavljenih na "Vikiliksu".

U depeši iz januara 2009. godine o Kastrovom zdravlju, pripremljenoj u američkoj misiji u Havani, ocjenjuje se da odmah poslije Kastrove smrti neće biti previranja jer je kod Kubanaca generalno još prisutno divljenje prema njegovoj ličnosti, prenio je AP.

Šifre

Među materijalima koje tužioci proučavaju je i onlajn "čet log" u kojem je Mening, navodno, tvrdio da je direktno komunicirao sa Asanžom, koristeći šifrovani internet konferencijski servis, dok je Mening kopirao vladine fajlove.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.