10 godina od pogroma na Kosovu

Beograd - Na današnji dan navršava se deset godina od martovskog pogroma nad Srbina na Kosovu i Metohiji, kada je 17. i 18. marta protjerano 4.012 Srba.

Polaganjem cvijeća na mjestima gdje su prije deset godina iz snajperskog oružja ubijeni Borivoje Spasojević i Jana Tučev, čelnici opštine sjeverna Kosovska Mitrovica, predstavnici boraca i porodica, podsjetili su na stradanje Srba u martovskom pogromu 2004. godine za koje ni danas niko nije kažnjen.

Specijalni savjetnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju i gradonačelnik sjeverne Mitrovice Goran Rakić istakao je i da zabrana dolaska ministra zaduženog za Kosovo i Metohiju Aleksandra Vulina pokazuje da pogrom i teror nad Srbima traju i danas.

"Ubistva, otimanje imovine, proterivanje sa vekovnih ognjišta, predstavljaju egzistencionalne probleme Srba za koje niko nikada nije odgovarao. Vreme je da svaki zločin nad Srbima dobije ime i prezime", rekao je Rakić.

Predsjednik Privremenog organa opštine Kosovska Mitrovica Aleksandar Spirić podsjetio je da su bol, tuga i patnja prisutni i poslije deset godina od pogroma nad srpskim stanovništvom.

"Zločinci i nalogodavci nisu otkriveni i kažnjeni, iako znamo sa koje strane je došao talas nasilja. Naša je obaveza da nikada ne zaboravimo stradale i učinimo sve da se više nikada i nigde ne ponovi 17. mart i pogrom nad Srbima" , rekao je Spirić.

"Tražimo od predstavnika međunarodne zajednice da otkriju nalogodavce i odgovorne za stradanje srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, da se proteranima omogući povratak na ognjišta, a oskrnavljene i porušene crkve, manastire i groblja izgrade i obnove", rekao je Spirić.

Predsjednik Skuštine sjeverna Mitrovica Ksenija Božović zatražila je od predstavnika međunarodne zajednice, UNMIK-a i KFOR-a, "da pokrenu istragu o zločinima počinjenim 17. i 18. marta i počinioce i njihove nalogodavce otkriju i kazne".

"Ne treba samo da proganjaju nevine Srbe, nego treba da pronađu i kazne nalogodavce i zločince nad Srbima", rekla je Božović.

Sin ubijenog Borivoja Spasojevića, Dragan rekao je novinarima da ne očekuje pravdu od predstavnika Međunarodne zajednice i drugih pravosudnih organa na Kosovu i Metohiji.

"Oni se bave uklanjanjem Srba koji su uspeli da zadrže srpski narod na ovim prostorima, da budu stožer okupljanja, kao što je slučaj sa Oliverom Ivanovićem i Dragoljubom Delibašićem koji nevini leže u zatvoru. Možda će na kraju oni biti optuženi da su, svojom pojavom i glasnim opredeljenjem za srpsku državu i srpski narod, krivi što se desio martovski pogrom nad Srbima", rekao je Dragan Spasojević.

Parastos u Prištini

Pomenom u crkvi Svetog Nikole u Prištini je obilježena 10. godišnjica martovskog pogroma nad Srbima na Kosovu.

Pomen stradalima u pogromu služio je vladika Raško-prizrenski i Kosovsko-metohijski Teodosije, koji je podsjetio na uništene pravoslavne hramove, srpske domove i na proterivanje sa Kosova.

"Ono zbog čega je naše srce danas tužno je što su naši sugrađani i naši bližnji koji su otišli sa ovih prostora u izbeglištvu i rasejanju. Malo njih se vratilo, takoreći da nema povratka. I to je ono za čim danas žalimo. Posle 10 godina od martovskog pogroma i ovaj grad ovde i mnogi gradovi na Kosovu i Metohiji su takoreći bez Srba koji su živeli pre 1999. i 2004. godine", rekao je vladika Teodosije, a prenosi KiM Radio.

Sjećajući se martovskog pogroma, vladika je rekao da su to bili crni dani za Srbe na Kosovu i da je Božije čudo da su spaseni neki od najvećih pravoslavnih hramova.

Uprkos tome, vladika je pozvao prisutne na praštanje i suživot sa svima, ističući da "Kosovo i Metohija pripada svima".

U hramu Svetog Nikole, koji je i sam postradao u martovskom pogromu, danas je bilo stotinak vjernika, među kojima su bili i gradonačelnik opštine Gračanica Branimir Stojanović, predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, kao i ministri u kosovskoj vladi.

Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM Mirko Krlić rekao je da pogrom Srba i dalje traje, podsećajući da "ne prođe nedelja, a da se ne napravi neki incident, neka nepravda, neki pritisak na štetu Srba".

"Naravno, ovo je već predugo, a tako prolaze svi zločini koji nemaju svoj sudski epilog, sudski proces. Sve što tražimo jeste jednakost u pravu na bezbednost za svakog građanina, na ekonomski razvoj i prosperitet, na opstanak na svom prostoru, opstanak u svojoj kolevci na Kosovu i Metohiji", rekao je Krlić.

Zamjenik kosovskog premijera Slobodan Petrović rekao je da se 17. mart ne smije zaboraviti, ali i da se ne smije ponoviti.

"Evo i na današnji dan želim da uputim poruku svima onima koji imaju mandat da pronađu počinioce da to i urade. Ono što je jako važno je da sa ovog parastosa idu poruke pomirenja, poruke suživota što je posebno važno za sve dalje procese koji nas zajedno čekaju", rekao je Petrović.

Ministar za zajednice i povratak u kosovskoj vladi Dalibor Jevtić rekao je da je martovski pogrom u velikoj mjeri zaustavio proces povratka Srba i da je uticao na međusobno povjerenje dviju zajednica.

Živka Savić, jedna od rijetkih Srpskinja koja je ostala da živi u zgradi YU programa u Prištini, koja je u nasilju iz marta 2004. spaljena, rekla je da se "uvijek kada dođe taj datum seća tih slika".

"Nakon deset godina života u Prištini, u jednom trenutku pomislite da se nešto promjenilo, a kada opet doživite nešto onda se razočarate i shvatite da je sve to samo maska", rekla je Savić.

U talasu nasilja tada je ubijeno je 19 osoba, od kojih osam Srba, dok je 11 Albanaca život izgubilo u obračunu s pripadnicima međunarodnih snaga bezbjednosti.

Povređeno je najmanje 170 Srba, kao i desetine pripadnika međunarodnih snaga koji su se sukobili s lokalnim Albancima štiteći Srbe i njihovu imovinu.

Porušeno je oko 800 srpskih kuća i zapaljeno 35 vjerskih objekata, uključujući 18 spomenika kulture, među kojima i crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu. Taj hram, jedan od najreprezentativnijih spomenika srdenjovekovne Srbije, episkopsko središte srpske crkve u srednjem vijeku, monumentalni oblik dobio je u vrijeme Kralja Milutina (1282-1321), mada je i ranije bio arhijerejsko središte prizrenskog episkopa srpske crkve.

Crkva je unekoliko obnovljena, prva liturgija u njoj služena je šest godina kasnije, ali tragovi devastacije i požara nisu otklonjeni. To zdanje je 2006. stavljeno na listu spomenika pod zaštitom UNESKO-a, od nedavno ga, umjesto KFOR-a čuvaju pripadnici Kosovske policijske službe, koji legitimišu svakog ko joj se približi.

Prema podacima Eparhije raško-prizrenske SPC, iz aprila 2004, ukupan broj uništenih crkvenih zgrada je bio blizu 100.

Međunarodni tužioci i sudije na Kosovu i Metohiji procesuirali su sedam slučajeva uništavanja crkava i 67 osoba osudili na zatvorske kazne od 21 mjeseca do 16 godina.

Povod ili izgovor za pogrom bila je kampanja albanskih medija u kojoj su lokalni Srbi optuženi da su psima natjerali preko rijeke Ibar grupu dečaka Albanaca iz sela Čabar kod Zubin Potoka od kojih se jedan utopio u rijeci, što nije bilo tačno.

Istraga UNMIK policije utvrdila je da su optužbe bile lažne, a portparol međunarodne policije Neridž Sing izjavio je tada da su ''preživeli dečaci posle tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže Srbe iz susednog sela".

Teror albanskih ekstremista osudili su Savjet bezbjednosti UN, kao i Evropska unija, a Parlamentarna skupština Saveta Evrope je 29. aprila 2004. donijela rezoluciju.

Dačić: Međunarodna zajednica da kazni počinioce

Predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić ocijenio je da je međunarodna zajednica, pod čijim je protektoratom Kosovo i Metohija, dužna da izvede pred lice pravde počinioce pogroma nad Srbima, koji se dogodio na današnji dan prije deset godina.
"Vlada Srbije poziva međunarodne misije na Kosovu i Metohiji da ne ignorišu nasilje koje se dogodilo pre deset godina i zahteva da se krivci za ovaj organizovani pogrom i etničko čišćenje izvedu pred sud", istakao je Dačić.

Dačić je upozorio da se mir ne može graditi uz skrivanje etničkog čišćenja i zločina, niti smije da se dogodi da ostanu nekažnjeni krivci za nasilje, ubistva, otimanje imovine i paljenje kuća, crkava i manastira, saopšteno je iz Vlade Srbije.

"Martovski pogrom nas deset godina kasnije upozorava da probleme na Kosovu i Metohiji ne smemo da žguramo pod tepihž i da moramo da ih rešavamo dijalogom, jer ćemo samo na taj način obezbediti opstanak Srba u južnoj pokrajini i osigurati trajni mir u regionu", poručio je Dačić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.