Zločini poseban ispit za Hrvatsku

ZAGREB - Među pitanjima koja još nisu definisana u pregovorima o pristupanju između EU i Hrvatske nalaze se osjetljive teme, kao što su ratni zločini i potpuna saradnja sa Haškim tribunalom, povratak izbjeglica i potpuna primjena zakona protiv diskriminacije - rekao je prvi potpredsjednik Evropskog parlamenta Đani Pitela, a prenose agencije.

Evropski parlament će ozbiljno razmotriti rezultat pregovora u ovim oblastima prije nego što da konačni zaključak. Ovo je i Pitelov odgovor na pismo predsjednika Udruženja "Jadovno 1941." Dušana Bastašića u kojem ga je informisao da se u Hrvatskoj ne poštuju elementarna ljudska prava potomaka žrtava, niti se poštuju same žrtve pobijene od hrvatskih ustaša prije 70 godina.
Pitela naglašava da je pročitao Bastašićevo pismo sa velikim zanimanjem i iskrenim saosjećanjem za davne i skorije patnje srpskog naroda u Hrvatskoj.
- Uvjeren sam da se nijedan važan korak ka pomirenju i zajedničkoj budućnosti ljudi ne može postići bez stvarnog zalaganja za istinom i očuvanjem sjećanja na žrtve rata i sukoba. Naravno, ova nastojanja će imati pozitivnije rezultate ako sve strane imaju zajedničku želju da zatvore tamnu stranicu prošlosti i zajednički rade na međusobnom razumijevanju i miru - ističe Pitela u pismu agencijama.
On zaključuje da hrvatske vlasti moraju načiniti jasan i veći napor da poboljšaju stanje u ovoj oblasti.

- Takođe, i zbog ovog razloga trenutni pregovori o pristupanju između EU i Hrvatske nisu privedeni kraju. Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, poglavlje koje se odnosi na pravdu i fundamentalna prava još zaokuplja našu pažnju - navodi Pitela.

On je poručio da će u sljedećim danima stupiti u kontakt sa kolegama u Evropskom parlamentu koje su odgovorne za ovaj dosije i informisati ih o Bastašićevom pismu i njegovoj spremnosti da dostavi više informacija.

- Ono što je sa govornice Evropskog parlamenta otvoreno poručio hrvatskim vlastima evroposlanik Rodžer Helmer budi nadu protjeranom, pokradenom i obespravljenom srpskom narodu iz Hrvatske da će Evropa, ipak, progledati i da će velika nepravda koja je učinjena biti konačno, ne samo objelodanjena, nego i ispravljena - naveo je Bastašić.

Nema potomaka

Bastašić je nedavno uputio pismo prvom potpredsjedniku Evropskog parlamenta Đaniju Piteli u kojem ukazuje da poslije genocida koji je počinjen nad Srbima od 1941. do 1945. i poslije onog ponovljenog u periodu od 1991. do 1995. godine, uz postojeće stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, potomaka žrtava genocida tamo gotovo da više i nema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.