U Osogovskom manastiru preimenovani srpski svetitelji sa fresaka

Srna
Foto: Wikimedia

SKOPLjE- U Osogovskom manastiru Srpske pravoslave crkve nedaleko od mjesta Kriva Palanka u Sjevernoj Makedoniji imena srpskih svetitelja sa fresaka su obrisana i preimenovana, navode iz Srpskog kulturno-informativnog centra - Spona.

Kralj Milutin, Stefan Dečanski, Stefan Prvovenčani, knez Lazar, car Uroš su tako postali "Sveti car Vladimir Kijevski", "Sveti car Jovan Milostivi", "Sveti car Konstantin Veliki", "Sveti Nićifor Foka", "Sveti Konstantin Kavasila", "Arhiepiskop ohridski" i Sveti car Justinijan Prvi".

Miloš Stojković iz Spone kaže da su natpisi ispisani nevješto i da je to vjerovatno urađeno tokom ove godine.

On ističe da će reagovati kod institucija kako bi se utvrdilo ko je dozvolio da se tako nešto uradi i po kom rješenju i zakonu.

"Spona traži da se natpisi na freskama vrate u izvorno stanje, ali i da se istraži ko je oskrnavio freske", rekao je Stojković za "Sputnjik".

On ističe da su na ovaj način ne samo oskrnavljene freske srpskih svetitelja, već je i uspomena na njihovog autora, prvog makedonskog svetovnog slikara Dimitrija Andonova Papradiškog, koji ih je naslikao 1932/33. godine.

"Slične stvari dešavale su se i ranije u istoriji. Bugarski okupatori su tokom Prvog i Drugog svetskog rata iz crkava uklanjali ikone sa srpskim svetiteljima, proterivali i ubijali sveštenike, uništavali freske sa likovima srpskih svetitelja i vladara", navodi Stojković.

On ističe da je najeklatatniji primjer uništavanje ktitorske kompozicije u Markovom manastiru nedaleko od Skoplja.

Ova zadužbina Mrnjavčevića, kralja Vukašina i njegovih sinova Marka, Adrijaša, Dmitra i Ivaniša, posebno je stradala jer je predstava kralja Vukašina sa sinovima prekrečena i uništena, dok su ostale freske premazivane masnim bojama.

"Ovo što se dogodilo u Osogovskom manastiru je blaži oblik brisanja tragova, pošto, srećom, sami likovi nisu izbrisani, ali i samo preimenovanje menja suštinu", rekao je Stojković.

On ocjenjuje da ovo nije samo protivnacionalni akt, već i akt protiv kulturne baštine.

"Drugi primer pokušaja brisanja svesti dogodio se u skorije vreme tokom obnove manastira Lešak, čiju su crkvu, posvećenu Svetom Atanasiju Aleksandrijskom i Svetom knezu Lazaru, 2001. minirali albanski teroristi", navodi Stojković.

Prilikom obnove ovog hrama, kaže Stojković, sa ulaznog portala crkve izgrađene dvadesetih godina prošlog vijeka izostavljen je lik kneza Lazara, što je još jedan dokaz slučajnog ili namjernog brisanja tragova koji su važni za hrišćanski svijet, ali prije svega za Srbe.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana