U Crnoj Gori se rstom potpisuje 12.600 ljudi

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: U Crnoj Gori se rstom potpisuje 12.600 ljudi

PODGORICA - Iako je pohađanje osnovne škole obavezno posljednjih 60 godina, Crna Gora u trećem milenijumu može da se "pohvali" sa 12.600 nepismenih građana, prenose agencije.

Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT) iz 2003. godine, kada je rađen posljednji popis stanovništva, 2,35 odsto građana potpisuje se prstom. Od ovog broja, najviše nepismenih stanovnika imaju opštine Plav 5,7, Ulcinj 5,5 i Pljevlja 4,1 odsto.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da 82 odsto nepismenog stanovništva čine žene. Ova pojava je izraženija kod građana koji imaju iznad 50 godina, čak 80 odsto.

Sociolog Srđa Vukadinović ističe da "u trećem milenijumu ne bi trebalo govoriti o elementarnoj, već o informatičkoj nepismenosti, što dovodi do zaključka da crnogorsko društvo modernizacijski zaostaje za ostatkom svijeta".

- Činjenica da u eri kompjutera imamo dva odsto elementarno nepismenih, jasno govori da je procenat informatički neobrazovanih mnogo veći, što je gotovo nedopustivo u zemljama Evrope i svijeta. To ne čudi, s obzirom na crnogorsku tradiciju, koja na svako napredovanje gleda sa ironijom, pa iako smo formalno svi za boljitak, ne praštamo uspjeh, objašnjava Vukadinović.

On smatra da statistika, koja se vodi u Crnoj Gori, "nije ni sociološka ni istraživačka, već "od oka"".

- Pravljenju baze podataka se ne prilazi ozbiljno, jer mi ne znamo tačno ni koliko se broj nepismenih promijenio u posljednjih pet godina, koje su starosne dobi ili etničke pripadnosti. Mislim da čak ne postoji ni podatak koliko se građana školuje ili radi u inostranstvu, što pokazuje da nam brojke nijesu "jača strana"- kaže Vukadinović.

Obrazovanje Roma

Koordinator programa u NVO Fondaciji za stipendiranje Roma Vesna Delić kao ključne probleme u vezi sa obrazovanjem romske populacije ističe nedostatak ličnih dokumenata.
- Među raseljenim Romima glavni problem je nedostatak dokumenata i teškoće dok ih dobiju. Kad se radi o domicijelnim Romima, tu tradicija igra važnu ulogu, pa žene obično ne idu u školu, a muškarci nerijetko nasljeđuju zanate od starijih, ističe Delić.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.