Troškovi Crne Gore samo rastu od učlanjenja u NATO

Vijesti.me
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Troškovi Crne Gore samo rastu od učlanjenja u NATO

Od kad je 2017. postala članica NATO-a, Crna Gora je na odbranu izdvojila skoro 653 miliona evra, a ove godine planirano je dodatnih 161,42 miliona. Od prve godine članstva do danas vojna potrošnja uvećana je skoro tri puta, dok prosječni godišnji rast iznosi gotovo 14 odsto.

To proizilazi iz odgovora Ministarstva odbrane na pitanje “Vijesti” - koliko je od početka članstva u Alijansi uloženo u sistem odbrane.

Iz tog Vladinog resora naveli su da je 2017. godine izdvojeno 57,94 miliona evra, 2018 - 64,39, 2019 - 66,01, 2020 - 72,50, 2021 - 77,46, 2022 - 81,63, 2023 - 105,77 miliona, a 2024 - 127,23 miliona.

“Vijesti” su krajem maja objavile da bi Vlada 2026. trebalo da poveća izdvajanja za odbranu na tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), s dosadašnjih dva odsto.

Vladinim Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2024 - 2027, BDP za 2026. godinu je procijenjen na oko 8,2 milijarde evra, što znači da bi izdvajanja za odbranu iznosila oko 246 miliona evra.

Crna Gora je prošle godine s oko 150 miliona evra ukupnih izdvajanja za sistem odbrane simbolično preskočila prag od minimalnih dva odsto BDP-a utroška za taj sektor, a koliko je za svoje članice do sada definisao NATO.

Iz Ministarstva odbrane su krajem maja, odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li je tačno da će izdvajanja za odbranu biti povećana na tri odsto BDP-a, kazali da izrada predloga budžeta za 2026. tek predstoji i da će to biti prilika za preciznije projekcije kad je u pitanju izdvajanje za resor odbrane.

“Dodatno, na Samitu u Hagu (u junu) izvjesno je da će lideri NATO članica usvojiti novi plan potrošnje za odbranu, kojim će dosadašnji kriterijum od ‘minimum dva odsto BDP-a’ biti suštinski povećan. Shodno tome, naglašavamo da će Ministarstvo odbrane kontinuirano raditi na implementaciji veoma zahtjevne NATO agende, na kojoj je glavni prioritet upravo uvećana odbrambena potrošnja, kao preduslov za ispunjavanje svih drugih zadataka”, rekli su iz resora na čijem je čelu Dragan Krapović (Demokrate).

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp početkom godine je, neposredno nakon što je izabran, izjavio je da bi države članice Sjevernoatlantskog saveza trebalo da izdvajaju za odbranu pet odsto BDP-a, što je mnogo više od sadašnjeg cilja od dva odsto i iznosa koji ne izdvaja nijedna članica.

Kako su tada prenijeli mediji, zvaničnici iz zemalja NATO-a rekli su da su saglasni da potrošnja na odbranu treba i dalje da raste, ali nisu podržali brojku od pet odsto, za koju analitičari navode da je politički i ekonomski nemoguća za skoro sve članice.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute saopštio je 5. juna da su ministri NATO članica postigli saglasnost o “ambicioznim novim ciljevima vojne sposobnosti”, ističući da saveznici “moraju da ulažu u narednim godinama… kako bi naša odbrana i odvraćanje ostali snažni, a milijarda naših građana bezbjedna”.

“Predložiću sveobuhvatan plan ulaganja koji će ukupno iznositi pet odsto BDP-a za odbrambene investicije - 3,5 odsto BDP-a za osnovnu odbrambenu potrošnju i 1,5 odsto BDP-a godišnje za ulaganja u oblasti bezbjednosti i odbrane, poput infrastrukture i industrije”, kazao je Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane NATO članica u Briselu.

Međutim, on je dodao da je “postignuta saglasnost o onome što nam je potrebno bilo kao ključni prvi korak ka ostvarivanju tih potreba”, dok će odluke o finansiranju uslijediti na samitu u Hagu kasnije ovog mjeseca. Rute je, kako je prenio Rojters, kazao da će “deklaracija sa samita biće fokusirana na izdvajanja za odbranu, proizvodnju u odbrambenoj industriji i podršku Ukrajini, ali saveznici još uvijek vode razgovore i konačna verzija još nije usaglašena”.

NATO “članarina”

Na pitanje “Vijesti” koliko je od 2017. godine iznosila crnogorska “članarina” u NATO, iz resora odbrane odgovaraju da je iznosila 8,54 miliona eura.

Pojašnjavaju da je ono što se naziva “članarinom”, zapravo učešće država članica u zajedničkom budžetu NATO.

“U NATO zajedničkom budžetu Crna Gora participira oko 0,028 odsto, po standardizovanoj formuli na nivou Alijanse koja se u skladu sa potrebama periodično revidira. NATO zajednički budžet sastoji se iz tri dijela, i to vojnog budžeta, NATO programa investiranja u bezbjednost (NSIP) i NATO civilnog budžeta”, kazali su.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.