Tajms: Putin se pozicionira kao garant kosovskog procesa

To ocijenjuje britanski Tajms.

List piše da su na posljednjoj zajedničkoj fotografiji NATO saveznika, za razliku od ranijih, osmijesi iskreni a osjećaj olakšanja opipljiv, jer je potpisivanje protokola o pristupanju Makedonije NATO označilo rijetku pobjedu Zapada u regionu koji se ponovo našao na prvoj liniji sporenja velikih sila i u opasnosti da se raspline pod pritiskom.

Opisujući bivšu Jugoslaviju kao slagalicu sastavljenu iz sedam dijelova - šest bivših republika plus Kosovo, Tajms piše da se, dvije decenije od okončanja balkanskih ratova, EU i NATO udvaraju novorođenim državama ulažući milijarde dolara i obećavajući članstvo, u nadi da će time garantovati mir i rješenje granica.

Sa izvijesnim ulaskom Makedonije u NATO i vjerovatnoćom da će ona uskoro početi i pristupne pregovore sa EU, sjeverni i južni dijelovi slagalice - Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Makedonija su uklopljeni, ali ostaju Srbija, Bosna i Kosovo, kao srce regiona i kao mjesta na kojim bi i dalje sve moglo poći naopako, ocijenjuje Tajms.

List podsjeća da su tokom prošle godine predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači pregovarali iza zatvorenih vrata o sporazumu o razmjeni teritorija, ili kako oni to zovu, “korekciji granice” ali da “ipak, crtanje karte nije tako jednostavno”.

Tajms navodi i da bi, ako bi dogovor bio postignut, Beograd priznao nezavisnost Kosova, otvarajući put Srbiji da se pridruži EU, pa je taj plan podržala visoka predstavnica EU Federika Mogerini.

List međutim ocijenjuje da “kosovski plan udahnjuje novi život secesionističkim ambicijama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”.

“A ako se počne s pričom o nerazdvojivosti, malo je vjerovatno da će se tu završiti: neriješeni sporovi ostaju oko svih granica u bivšoj Jugoslaviji” i “slagalica od sedam komada odjednom dobija potencijal da eksplodira na mnogo više”, dodaje se.

Po ocijeni Tajmsa, “vatru dodatno potpiruju Turska, Kina, zemlje Zaliva i, što je najvažnije, Rusija, koje se nadmeću za uticaj na Balkanu, gdje je strano mješanje dovelo do toga da 20. vijek počne raspadom Otomanskog carstva i završi u krvavom grču etničkih nacionalizama”.

“I dok se Kina i zemlje Zaliva u velikoj mjeri bave trgovinom i sticanjem imovine, predsjednici Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin u misiji su osvajanja srca i političkog uticaja pa su izgradili saveze s lokalnim nacionalističkim vođama čija su se retorika i ambicije malo promjenili od devedesetih”, navodi list.

Tajms podsjeća da je tokom prošlomjesečne posjete Srbiji Putin rekao da nema riješenja Kosova bez Rusije i da se čini da se on pozicionira kao garant kosovskog procesa.

“I premda je Kremlj dosad uvijek bio protiv kosovske nezavisnosti, analitičari kažu da će biti spreman da promeni kurs ako su nagrada veći uticaj i glavobolja za Zapad”, dodaje se.

“Rusija se ne boji prekrajanja granica - više se boji gubitka uticaja”, rekao je sarajevski analitičar Adnan Huskić dodajući da Putinov “uticaj opada u cijelom regionu ali se pregrupiše u Srbiji i Republici Srpskoj”.

Za Vučića i Dodika Putin kao pokrovitelj snažan je propagandni alat među njihovim većinom rusofilnim stanovništvom. Rusija je u posljednje tri godine povećala svoje obaviještajne kapacitete u Srbiji, a u RS finansira ogromnu novu pravoslavnu crkvu. Ali, u isto vrijeme, i Vučić i Dodik drže jednu nogu na Zapadu, službeno zadržavajući izglede za članstvo BiH i Srbije u EU i uzimajući ogromne iznose iz predpristupnih fondova, iako su i jednoj i drugoj male šanse da će se pridružiti u bliskoj budućnosti, piše Tajms.

“Srbija voli ovo: jugoslovenska nevrstana tradicija iz vremena hladnog rata i dalje je tu... i za njih dobro funkcioniše... Ali posljednje što bi trebalo učiniti jeste ulazak u nadmetanje s Rusijom. A ako ovaj dogovor (o Kosovu) prođe onda će sezona biti otvorena jer će EU i SAD dati odobrenje za promene granica”, rekao je viši saradnik berlinskog Savjeta za politiku demokratizacije Kurt Basuner.

Kada je riječ o Balkanu, razgovori o razmjeni teritorija, moćnim stranim prijateljima i oklijevanjima EU učvrstili su na vlasti generaciju lidera koji jedva da su se promjenili od okončanja konflikta, ocijenjuje Tajms i navodi da je “kosovski predsjednik Hašim Tači bivši gerilski komandant koga optužuju za trgovinu organima tokom rata 1998-1999. za šta će ga vjerovatno optužiti i Hag”, dok se “Vučić, koji je devedesetih godina za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića bio ministar informisanja, suočava sa rastućim talasom protesta kod kuće zbog sve autoritarnije vladavine i plana za Kosovo”.

“EU i NATO su se opredijelili za stabilnost u odnosu na demokratiju i odgovornost, tako da opštoj populaciji ne nude mnogo, ali nude mnogo političkim elitama”, rekao je Basuner.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.