Smrtonosna prijetnja stiže sa Jadrana! Stručnjaci upalili alarm, evo šta raditi

LjUBLjANA - Orijentalni stršljen (Vespa orientalis), invazivna vrsta koja predstavlja smrtonosnu prijetnju po pčelinja društva, zvanično je formirao stabilnu i trajnu populaciju u Sloveniji.

Otkriće čak 26 aktivnih gnijezda u pukotinama kamenih fasada i zidova zgrada u Kopru upalilo je crveni alarm među stručnjacima i pčelarima širom regiona, a postavlja se pitanje kada će se ovaj opasni insekt pojaviti u Srpskoj i Srbiji.

Zašto je orijentalni stršljen tako opasan? 

Poznati srpski hvatač zmija i stršljenova, Vladica Stanković, u razgovoru ističe da pomjeranje ove vrste ka unutrašnjosti kontinenta nije iznenađenje i da joj klimatski uslovi u našoj zemlji sve više idu naruku.

- Pratim dešavanja u Hrvatskoj i Sloveniji i reč je o vrsti koja izvorno potiče iz znatno toplijih krajeva. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi kako su tačno dospeli na ove prostore, moguće je transportom robe, brodovima preko vode ili uvoznim drvetom. Međutim, ovdje im klima izuzetno pogoduje jer je sve toplije, zime su blaže, a ljeta suva, pa su počeli ubrzano da se razvijaju i šire“, objašnjava Stanković.

Kako prepoznati orijentalnog stršljena?

Iako na prvi pogled podsjećaju na domaćeg evropskog stršljena, razlike u izgledu i navikama su jasne. Orijentalni stršljen je crvenkasto-smeđe boje sa karakterističnim širokim, svjetložutim pojasom na zadnjem dijelu tijela.

Za razliku od domaćih stršljenova koji gnijezda često grade na tavanima i pod krovnim konstrukcijama, ova vrsta bira potpuno drugačija mjesta.

Gdje orijentalni stršljen gradi gnijezda? Zašto je to problem?

- Dosta su slični našima, ali se razlikuju po boji i ponašanju. Orijentalni stršljeni prave gnezda znatno niže, preferiraju šupljine u zemlji, kamenu, pukotinama u zidovima i temeljima, dok ih na krovovima gotovo nema. U Srbiji ih za sada zvanično nema, ali s obzirom na tople i sušne godine koje imamo, realno je očekivati da se pojave. Problem je i što mi u Srbiji imamo jako malo obučenih ljudi koji se bave bezbednim uklanjanjem takvih gnezda“, upozorava Stanković.

Šta se dešava u Kopru?

Naučni rad objavljen u časopisu BioInvasions Rekords potvrdio je da su u Kopru pronađene oplođene matice sposobne za samostalno prezimljavanje i širenje novih kolonija u proljeće.

Ova vrsta predstavlja posebnu opasnost za pčelarstvo jer vreba pčele radilice direktno ispred košnica, parališe njihov rad i za kratko vrijeme može potpuno uništiti oslabljena pčelinja društva.

Šta kažu stručnjaci?

Iz Centra za biologiju pčela Biološkog fakulteta u Beogradu potvrđuju da vrsta trenutno nije registrovana u Srbiji, ali apeluju na oprez duž potencijalnih koridora širenja.

Važna upozorenja za građane: Kako reagovati ako uočite stršljena?

• Ne uklanjajte gnijezda sami: Zbog rizika od višestrukih uboda i agresivne reakcije kolonije, građani ne smiju sami prskati ili razbijati gnijezda u zidovima i šupljinama.
• Fotografišite i prijavite: Svaku sumnjivu jedinku ili gnijezdo potrebno je fotografisati i lokaciju prijaviti lokalnom pčelarskom udruženju ili Centru za biologiju pčela.
• Oprez sa zamkama: Ne preporučuje se neselektivno postavljanje hemijskih i ljepljivih klopki, jer one uništavaju domaće oprašivače i korisne insekte, prenosi Kurir.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.