Institucionalna i politička kriza u Crnoj Gori – šta može Skupština, a šta predsjednik
PODGORICA - Poslije neuspjeha inicijative predsjednika Mila Đukanovića da se skrati mandat parlamentu, u Crnoj Gori se očekuje početak procedure po prijedlogu parlamentarne većine da se utvrdi da li je Đukanović povrijedio Ustav, a onda i za njegovo razriješenje.
Predsjednica Skupštine je taj prijedlog vratila na doradu, a u međuvremenu se nastavlja izbor sudija Ustavnog suda, koji trenutno nema kvorum za odlučivanje.
Koalicije i partije pobjednice na izborima prije dve godine, po svemu sudeći, ne odustaju od zahtjeva za razrješenje predsjednika Đukanovića, i svog prijedloga za izlaz iz političke i institucionalne krize u Crnoj Gori.
Vladimir Dobričanin, poslanik Ujedinjene Crne Gore kaže da je najdemokratskiji način izlaska iz krize da vladu formira parlamentarna većina koja je predložila lidera Demosa Miodraga Lekića za mandatara.
Demokratski front smatra da je to način i da se zaštiti izborna volja građana.
Bez funkcionalnog Ustavnog suda, po tumačenju DF-a, poslanici mogu utvrditi protivustavno djelovanje predsjednika, i imenovati predsjednicu skupštine za vršioca dužnosti predsjednika države, pa da ona raspiše prijevremene predsedničke izbore.
"Takođe, ukoliko Đukanović nastavi da se ponaša antiustavno, 41 poslanik može da predloži Miodraga Lekića za mandatara, jer mi imamo većinu koju Đukanović ignoriše i pokušava da predstavi da je 40 veće od 41. Tako da je ovdje najvažnije da li mi imamo i dalje 41 poslanika one stare parlamentarne većine od 30. avgusta. Ako to imamo, onda je lako ovo sve ostalo riješiti", objašnjava Milan Knežević, jedan od lidera Demokratskog fronta.
Stručnjaci različito tumače najavljene opcije
Pravnici različito tumače da li su sve te najavljene opcije u skladu sa Ustavom. Istovremeno, predsjednik Đukanović najavljuje mogućnost da inicijativu za skraćenje mandata skupštini, sada podnese 25 poslanika.
Advokat Veselin Radulović kaže da ne zna kako će se skupština odrediti prema tome.
"Čuo sam i za te inicijative i prijedloge da se iz ove situacije izađe na način što bi skupština utvrdila da je predsjednik prekršio Ustav. Ja mislim da bi to bilo grubo kršenje ustava, skupština ne smije da preuzima ingerencije Ustavnog suda. Razumijem njihove političke motive, ali politički motivi, politički interesi ne smiju se ostvarivati uz kršenje Ustava", ističe Radulović.
Ako se izaberu za kvorum nedostajuće sudije Ustavnog suda 21. oktobra, kreativnost političkih elita u traženju izlaska iz institucionalne krize bila bi suvišna, a produbljivanje krize - zaustavljeno, prenosi RTS.
I građanima bi se poslala jasnija poruka, jer će oni samo dva dana kasnije, 23. oktobra, pokazati šta o svemu misle na lokalnim izborima u Podgorici i još 13 opština.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
