Pelješac i Mljet zatrpani smećem

ZAGREB - Obale hrvatskog poluostrva Pelješac i ostrva Mljet preplavile su ogromne količine smeća, koje su morske struje najvjerovatnije donijele iz Albanije, javila je juče Hrvatska radio-televizija.

Tako je područje mljetskog akvatorijuma zatrpano stotinama kvadratnih kilometara smeća, koje je stiglo i do poluostrva Pelješac.

Leševi, boce, ali i igle, kateteri i prazne boce za fiziološki rastvor upućuju na to da je riječ o otpadu iz neke bolnice, navodi HRT. Većina otpada je neorganskog porijekla, pa se ne može razgraditi.

Najviše otpada je uz pelješka mjesta Žuljan i Trstenik, čije su plaže potpuno preplavljene smećem, kojeg ima i u uvalama okrenutim jugu.

Smeće, otpad iz bolnica i lešine životinja prekrili su na Pelješcu cijeli akvatorijum, od Trstenika do svetionika Lirica, a prema albanskim markama i etiketama na albanskom jeziku može se zaključiti da je uglavnom došlo iz te države.

Mještani Pelješca se nadaju državnoj pomoći u čišćenju plaža, ali traže i da se otkrije porijeklo smeća koje se u ovo doba godine redovno javlja u mljetskom akvatorijumu, navodi HRT.

Mario Selnik iz Državne uprave za zaštitu i spasavanje izjavio je da je na teren poslata ekipa koja će obaviti uviđaj i da će poslije izvještaja o situaciji donijeti odluku o daljim akcijama.

Vršilac dužnosti lučkog kapetana Lučke kapetanije Dubrovnik Nikola Beusan kazao je da se uglavnom radi o otpadu anorganskog porijekla koji se ne može razgraditi.

- Ostatak je organskog porijekla, poput životinjskih lešina i drva - rekao je Beusan, dodajući da bi za uklanjanje otpada trebalo da se pobrinu lokalne samouprave.

Zelena akcija

Tomislav Tomašević iz političke stranke Zelena akcija izjavio je da se radi o otpadu iz Albanije jer morske struje u Jadranu idu smjerom obrnutim od kazaljke na satu, pa albanski i crnogorski otpad ide ka Hrvatskoj, a hrvatski otpad prema Italiji.

- Kad bi struje išle u obrnutom smjeru, u Hrvatsku bi dolazilo industrijsko zagađenje iz rijeke Po - kazao je Tomašević. On je dodao da se radi o slučaju koji je na neki način sličan onom sa toksičnim muljem iz Mađarske, koji je nedavno pokazao da zaštita životne sredine nužno mora da ima međunarodni karakter.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.