Makronov slom Balkana ili slom živaca?
Brisel -- Briselski portal Politiko piše da je samit u Berlinu bio neuspješan u pokušaju da omogući izlazak iz ćorsokaka u koji je zapao dijalog između Beograda i Prištine
Politiko ocijenjuje da to ukazuje na propuste u spoljnoj politici EU.
Francuski predsjednik Emanuel Makron bio je na ivici živaca, ističe portal u tekstu pod nazivom “Makronov slom Balkana”, u kojem govori o tome da su Makron i njemačka kancelarka Angela Merkel odlučili da uzmu stvari u svoje ruke, jer su “frustrirani neuspjehom EU” da sklopi dogovor da se smire tenzije između Beograda i Prištine.
Ali, kako navodi portal, kada je samit završen, vjerovatno su poželjeli da nisu.
Umjesto da ostvare proboj, Merkel i Makron su nesvijesno javnosti pokazali disfunkcionalnost evropske diplomatije, ocijenjuje portal i dodaje da je samit podvukao podjele ne samo između Beograda i Prištine, već i između Pariza i Berlina, kao i među zemljama članicama EU i aparata nadležnog za spoljnu politiku u Briselu.
Politko navodi da je Makron nekoliko sati pokušavao da nagovori premijera privremenih prištinskih institucija Ramuša Haradinaja da prihvati kompromis da bi ublažio spor sa Beogradom, a da je onda pribjegao svojoj karakterističnoj osobini da bude grubo otvoren.
Portal navodi, pozivajući se na dvije neimenovane osobe koje su svjedočile susretu Markona i Haradinaja u Berlinu, da je francuski predsjednik podigao glas dok se obraćao Haradinaju, a da ih je gledala grupa lidera iz regiona.
Citira Makrona da je rekao Haradinaju da “nije u poziciji da išta traži”.
Uoči samita, kako ocijenjuje Politiko, djelovalo je da nijedna strana nije spremna da popusti, što je neke diplomate navelo da se upitaju da li bi samit uopšte trebalo da se održi.
U ovom slučaju, napominje, učesnici nisu mogli čak ni da se saglase oko “širih zaključaka” koji su, kako tvrdi Politiko, Berlin i Pariz podijelili u danima uoči samita.
Bez obzira na neslaganja, dodaje Politiko, Makron i Merkel su se nadali da će iskoristiti zamah zbog dogovora između Grčke i Sjeverne Makedonije oko zvaničnog naziva kako bi ostvarili neku vrstu napretka oko Beograda i Prištine.
“Bili su razočarani”, tvrdi portal i navodi da je sastanak, koji je trebalo da se fokusira i na težnje regiona ka evrointegracijama, ubrzo “zapeo” i “zaglibio” se zbog odnosa Beograda i Prištine, što je izazvalo kritike da je, umjesto da poboljša situaciju, “diplomatija Berlina i Pariza samo pogoršala stvari”.
“Jedina srećna osoba bila je Mogerini”, navodi portal da je rekao jedan od učesnika.
Time što je samit organizovan izvan pokroviteljstva EU, koja sama vodi proces za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, Francuska i njemačka su na sebe preuzeli inicijativu, ocijenjuje portal.
Politiko dodaje i da, iako je Mogerini pozvana na sastanak u Berlinu, ona je dobila manju ulogu.
Mogerini je, kako navodi, tokom većeg dijela svog mandata, koji je počeo 2014. godine, malo pažnje obraćala na Balkan, ali je postala aktivnija pošto se region našao u središtu politike velikih sila, poput Kine i Rusije, “koje žele da tamo šire uticaj”.
Međutim, kako ocijenjuje, ona do sada s malo toga može da se pohvali.
Portal prenosi i da se ona našla na udaru kritika, jer nije ostvarila napredak u odnosima između Beograda i Prištine, kao i zato što je, kako tvrdi, “stvorila probleme prigrlivši plan koji bi omogućio takozvanu razmjenu teritorija duž etničkih linija”.
Politiko naglašava i da dok neki u Beogradu i Prištini podržavaju tu ideju, Merkel se njoj duboko protivi, jer se plaši da će to biti opasan presedan u regionu, dok je Francuska mnogo više dvosmislena po tom pitanju.
Politiko smatra i da je samit skrenuo s puta skoro čim je počeo.
Kako tvrdi, delegacija iz Prištine bila je podijeljena oko toga da li da prihvati kompromis.
Predsjednik privremenih prištinskih institucija Hašim Tači, objašnjava se u tekstu, podržao je neki oblik dogovora, ali takse spadaju u nadležnost Haradinaja, “njegovog politickog protivnika”.
S druge strane, Haradinaj, kojeg Politiko opisuje kao bivšeg gerilskog komandanta, jasno je stavio do znanja da njegova vlada neće ukinuti takse dok Beograd ne prizna suverenitet Kosova.
Politiko tvrdi da su Merkel i Makron tokom pauze izdvojili Haradinaja i pozvali ga da odustane od taksi na šest mjeseci kako bi omogućio da se nastave pregovori o “širem sporazumu”, koristeći bezvizna putovanja za stanovnike s teritorije Kosova i Metohije koji putuju u šengensku zonu kao “šargarepu”.
U tekstu se međutim, pozivanjem na osobu koja je svjedočila susretu, ističe da Haradinaj nije popuštao i da je rekao da “traži priznanje”.
Na kraju, navodi portal, Merkel i Makron su priznali da ne stižu nigdie i prekinuli sastanak.
Kancelarija Merkel objavila je zajedničko francusko-njemačko saopštenje, u kojem je, naglašava Politiko, navela da su Beograd i Priština saglasili da “konstruktivno” rade na normalizaciji svojih odnosa.
“Bar da je tako”, piše portal uz tvrdnju da nije ni pomenuto da dvije strane ponovo pokrenu “zamrznuti dijalog”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
