Hrvatska pravi novi Blajburg u Zagrebu

Veljko Zeljković
Hrvatska pravi novi Blajburg u Zagrebu

BANjALUKA - Vlasti u Hrvatskoj, nakon što je Austrija najavila mogućnost da bi od iduće godine mogla zabraniti okupljanje u Blajburgu, pokušavaju u centru Zagreba, na groblju Mirogoj, napraviti novo “ustaško svetilište” i okupljalište sljedbenika politike nekadašnje NDH.

Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac komentarišući nedavnu odluku Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora koji je usvojio prijedlog da na Mirogoju bude uređeno vojno groblje, kako je ovom prilikom navedeno - “pripadnika oružanih snaga NDH”.

Prema njegovim riječima, radi se o vojnom groblju u kojem je sahranjeno oko 550 ustaša i domobrana tokom Drugog svjetskog rata, a koje je iz razumljivih razloga 1945. godine bilo porušeno, a zatim i potpuno zapušteno.

- Pošto više ne mogu da se iživljavaju u Blajburgu, gdje su veličali ustaštvo i Antu Pavelića, sada pokušavaju napraviti novo mjesto za to. Zašto pravim tu paralelu? Pa jednostavno, jer je i na spomeniku u Blajburgu zapisano kako je on podignut pripadnicima oružanih snaga NDH. Sada isto pokušavaju i na čuvenom zagrebačkom groblju Mirogoj, a vjerujem da će isto uraditi i na Krbavskom polju kod Udbine - istakao je Štrbac dodajući kako se sve ovo dešava u vrijeme kada partizansko groblje na Mirogoju postaje sve zapuštenije. 

Ono što posebno zabrinjava, kako kaže, je što se sve ovo odvija pod pokroviteljstvom pojedinih struktura vlasti Hrvatske. Sve ovo, prema mišljenju Štrpca, najbolje pokazuje kakav odnos hrvatske vlasti i dalje imaju prema jednom sramnom periodu svoje prošlosti, izbjegavajući da se konačno s njim suoče i naprave katarzu koju, nažalost, hrvatski narod još nije prošao.

- Umjesto tog suočavanja sa prošlošću oni sada pokušavaju da na indirektan način rehabilituju ustaški pokret. Na tome se radi veoma dugo, a što se može vidjeti i kroz pokušaje revizije istorije kada je riječ o Jadovnom, Jasenovcu i drugim stratištima. Sve je to dio jednog sumanutog projekta koji, između ostalog, podrazumijeva i izjednačavanje partizanskih i ustaških žrtava - naglasio je Štrbac.

Prema mišljenju nadležnih iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, ova odluka Hrvatskog sabora svjedoči o nekoliko društvenih i političkih procesa koji se posljednjih nekoliko decenija odvijaju u toj zemlji. Kako su naveli, sama činjenica da se u obrazloženju ove odluke oružane snage NDH izričito nazivaju “hrvatska vojska” svjedoči o tome da se u Hrvatskoj ne vrši samo rehabilitacija pojedinih zločinaca iz perioda NDH, već i kompletne vojne strukture države koja je bila jedan od najvjernijih Hitlerovih satelita.

- Poseban cinizam ove odluke vidljiv je u činjenici da se u neposrednoj blizini ovog vojnog groblja nalazi grobnica najmanje 862 srpske djece, koja su preminula u zagrebačkim prihvatilištima nakon što su, tokom akcije Diane Budisavljević, izvučena iz dječijih logora smrti. Dakle, ova odluka predstavlja potiranje civilizacijskih vrijednosti antifašizma. Njome je svakako najviše pogođena uspomena na žrtve genocidâ, koji su u NDH sprovedeni nad Srbima, Jevrejima i Romima, što stvara nespokoj u čitavom regionu - poručili su iz ovog centra.

Pravaš i ustaša

U obrazloženju odluke Hrvatskog sabora zašto bi, između ostalog, trebalo da bude obnovljeno ovo vojno groblje navedeno je i kako je na njemu sahranjen Marko Došen, predsjednik državnog Sabora NDH. Istoričari, međutim, upozoravaju da je Došen bio hrvatski političar pravaške orijentacije i lični prijatelj Ante Starčevića. Bio je član i ustaškog pokreta od samog osnivanja, a jedan je i od organizatora terorističke akcije “Velebitski ustanak” koja je izvedena početkom septembra 1932. godine.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana