General Zagorec jedan od saradnika

ZAGREB - Bivši hrvatski general Vladimir Zagorec primjer je s kakvim je dubioznim ličnostima Hipo Alpe Adrija u Hrvatskoj poslovala, piše austrijski list "Standard", koji se u tekstu poziva na brojne hrvatske medijske osobe.

Tako citiraju profesora Nenada Zakošeka, koji tvrdi da je u Hrvatskoj već dugo poznato kako je Hipo banka "poslovala pod političkom zaštitom".

To ipak nije dokazano, ali činjenica je da je banka poslovala agresivno.

- Hipo je tek 2000. godine postala značajan faktor u Hrvatskoj, ali tada je bankovno tržište već odavno bilo podijeljeno - tvrdi Zakošek. Vladimir Zagorac pojavljuje se kao jedna od ključnih figura u priči o Hipo banci.

- Zagorec koji služi sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog otuđenja državnog novca, poslije promjene vlasti 2000. godine došao je u Beč, gdje je zaposlen kao stručnjak u jednoj fabrici oružja. Sedam godina kasnije izručen je Hrvatskoj zbog slučaja s draguljima - navodi list.

"Standard" podsjeća i na riječi Zagorčevog advokata Zvonimira Hodaka, koji je tvrdio da Zagorec, suprotno od mnogih medijskih napisa, nikad nije bio pred sudom u slučaju Hipo, bilo u Hrvatskoj ili u Austriji.

On se 2007. pojavio u protokolu austrijskog parlamenta, ali je i tamo navedeno da je rekao kako "nije imao poseban odnos ni s austrijskim bankama, ni s njihovim bankama kćerima, nego je bio klijent kao i svaki drugi".

Zagorec se tada dovodio u kontakt s bivšim šefom Hipo banke, sada zatvorenim Volfgangom Kultererom. Međutim, Hodak objašnjava da su to bili "sasvim normalni poslovni odnosi, te da su s Kultererom poslovne odnose imali i ljudi s vrha hrvatskog političkog i poslovnog života.

- Zagorec je navodno bio posrednik između firmi u Lihtenštajnu i Hipo banke. Navodno je nabavljao nekretnine za privatne osobe u Hrvatskoj i onda s tim firmama dobijao kredite od Hipo banke, kaže Hodak - piše "Standard".

Privilegovani status

"Standard" se poziva i na riječi Gordana Malića, po kojem je Hipo banka imala "privilegirani status u vrhu hrvatskih vlasti".

- Vidljivo je da se u hrvatskom bankovnom sektoru uvijek može naći razlika između stvarne vrijednosti projekta i naduvanih kredita. Ta je suma mogla poslužiti i kao mito - navodi "Standard", a podsjeća i na Malićeve riječi o navodnom mitu Ivi Sanaderu preko Miroslava Kutle.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.