Dvor na Uni: Tokom i nakon Oluje uvijeno više od 1.200 srpskih civila, a do sad odsuđen samo jedan čovjek

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac smatra da se "Oluja" ne može istinski slaviti, jer su počinjeni zločini za koje niko nije odgovarao. A svijesti o tome da bi neko trebao odgovarati nema dovoljno ni kod opšte javnosti, ni kod onih koji čitaju i služe po zakonima, ustvrdio je.

Uz grobove žrtava, Pupovac je rekao da su oni nerijetko ubijeni u objesti, ali gotovo uvijek u mržnji, te da će se ovakva komemoracija održavati i idućih godina, sve dok u društvu ne budemo imali prema svim žrtvama pravedan odnos pijeteta.

"Nema ideje i nema države koja može biti viša od toga, jer će se uvijek vratiti i uvijek doći oni koje smo zaboravili i kojih se nismo sjećali, kao što se događalo kroz dvadeseti vijek", poručio je Pupovac.

"Mnogi ta zla ne smiju procesuirati"

Kasnije je u izjavi za medije rekao da bi se za bijeg 200.000 ptica neto pitao zašto su pobjegle, i za smrt nekih od njih potražili bi se krivci, ali da u Hrvatskoj postoje, kako je izjavio, "gospodari smrti, koji vladaju i nama živima na nehrišćanski način, a što je možda i veći grijeh od onog počinjen u vihoru rata".

"Mnogi ta zla ne smiju procesuirati, jer postoje čuvari istine, a istina može biti samo jedna, te ovo u Dvoru ne može biti istina, čak ni za suce, ni za političare, ni za učitelje", ustvrdio je Pupovac.

Za stanje na području posebne državne skrbi, posebno od Kostajnice pa do Dvora, rekao je da je kao ničija, zaboravljena zemlja, te je ustvrdio da se i dalje institucije države i nadležna ministarstva oglušuju na njihove pozive da se ulože sredstva u oživljavanje tih krajeva.

"Dan pobjede i domovinske zahvalnosti proslava je za one koji su se nakon vojno-policijske akcije Oluja mogli vratiti na svoje, ali je s druge strane i egzodus"

Voditelj Dokumente Vesna Teršelič smatra da je proces ekshumacija i identifikacije žrtava na poznatim lokacijama nedopustivo spor, te je ustvrdila da institucije hrvatske države moraju "iznaći načina za pamćenje svih ubijenih civila i zarobljenih vojnika, jednako Hrvata i Srba".

"Dan pobjede i domovinske zahvalnosti proslava je za one koji su se nakon vojno-policijske akcije Oluja mogli vratiti na svoje, ali je s druge strane i egzodus. I njega treba obilježiti, možda ne 5. avgusta, ali neki drugi dan da", izjavila je, uz ostalo, Teršelič.

Okupljenima je Dragan Pjevač u ime beogradske Koordinacija nestalih i ubijenih u bivšoj Jugoslaviji pričao o žrtvama koje su stradale samo zato jer nisu otišle sa zbijegom, nego su se predali pripadnicima Hrvatske vojske. Tvrdi da je tokom i nakon Oluje ubijeno više od 1.200 srpskih civila, a da je do sada samo jedan čovjek osuđen.

Među ostalim rekao je kako se nada da će doživjeti dan kada će "hrvatska javnost žaliti nad tim ubijenim ljudima i osuditi zločine, kao što i mi suosjećamo danas s hrvatskim žrtvama i gnušamo se zločinaca koji su počinili zločine nad Hrvatima", rekao je.

Parastos svim žrtvama služio je na mjesnom groblju paroh Radoslav Anđelić, a sudionici komemorativnog skupa su u znak sjećanja postavili na grobne humke crvene ruže.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.