Bogati ne plaćaju krizni porez

ZAGREB - Zbog greške u Zakonu o kriznom porezu, koji je 31. jula usvojio Hrvatski sabor, oko 100.000 ljudi koji u Hrvatskoj obavljaju samostalnu djelatnost i imaju pristojna primanja ne plaća krizni porez koji plaćaju svi kojima su plate ili penzije iznad 3.000 kuna (409 evra).

Zakon o posebnom porezu propisuje obavezu plaćanja kriznog poreza samo na penzije, plate, honorare, dividende i učešća u dobiti, ali, greškom ili zbog namjernog zaboravljanja, ne plaća se porez na dohodak od samostalne djelatnosti, pišu hrvatski mediji.

Navodi se da je porez izbjeglo 100.000 ljudi koji obavljaju neku samostalnu djelatnost i pri tome odlično zarađuju, a to su advokati, javni bilježnici (notari), privatni ljekari i zubari, odnosno svi koji vode poslovne knjige.

Pošto se izostavljanjem samostalnih djelatnosti iz zakona narušava ustavom određen princip jednakosti svih građana pred zakonom i princip obaveze svih da daju doprinos shodno svojim primanjima, Zakon o kriznom porezu mogao bi da "padne" na Ustavnom sudu.

U komentarima na vijest o 100.000 izuzetih od plaćanja ističe se da se tu može raditi o javašluku državnih službi kojima je najjednostavnije oduzeti dio plate ili penzije, odnosno kontrolisati kako se to sprovodi. Ističe se da se tako ne naplaćuje krizni porez ni onima koji prihoduju od imovine, na primjer iznajmljivači soba.

Bez prava na povrat poreza

Pošto je predsjednik Ustavnog suda Jasna Omejec izjavila da građani neće imati pravo na povrat poreza ako zakon padne, osim ako su predali žalbu, broj pristiglih žalbi povećan je na 32 uz postojeći zahtjev koji je podnio predsjednik Stjepan Mesić.

Svi koji imaju primanja od 3.000 do 6.000 kuna (818 evra) plaćaju dva odsto poreza, dok oni koji imaju više od 6.000 kuna plaćaju četiri odsto poreza.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.