Zvona, sirene i vijenci za žrtve Oluje

Banjaluka, Sremska Rača - Minutom ćutanja, paljenjem svijeća i oglašavanjem zvona sa svih pravoslavnih crkava i sirena za prestanak opasnosti juče je širom Srpske i Srbije obilježen Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe uz poruku da "Oluja" kao najdrastičniji primjer zločina i progona nikada ne bude zaboravljena i ponovljena.

Na spomenike stradalima položeno je cvijeće i vijenci, a u hramovima su služeni parastosi za više od 2.500 ubijenih i nestalih Srba u akciji "Oluja", koja je počela 4. avgusta 1995. godine i završila dan kasnije progonom 250.000 Srba sa područja Dalmacije, Like, Banije i drugih dijelova Hrvatske. U RS i Srbiji juče je bio Dan žalosti, zastave su bile spuštene na pola koplja, a u podne, kada su se oglasile sirene i crkvena zvona, građani sa obje strane Drine zastali su i minutom ćutanja odali poštu ubijenima.

Izbjegli krajiški Srbi su ispred Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci odali poštu žrtvama "Oluje". Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac poručio je poslije parastosa da treba masovnije obilježiti Dan sjećanja pogotovo nakon što su na to pozvali rukovodstvo RS i Srbije i patrijarh srpski Irinej.

Poslije parastosa, koji je u crkvi Svetog Marka u Beogradu služio patrijarh Irinej, formirana je kolona na čijem je čelu bio traktor čiji je vlasnik stigao iz Siska da bi prisustvovao Danu sjećanja. Građani su pješke otišli do centra "Sava", gdje je održana memorijalna akademija na kojoj je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poručio da je prije 20 godina, protjerivanjem i ubijanjem Srba iz Hrvatske, dovršen istorijski zadatak Nezavisne države Hrvatske.

- Ne može samo jedna strana, srpska, konstantno da pruža ruku pomirenja i saradnje, a da druga strana slavi tuđu nesreću i bol. Prošlost je bolna i opterećujuća, ali budućnost mora da se gradi u saradnji i prevazilaženju razlika - istakao je Nikolić.

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta apelovao je na svjetsku javnost i međunarodne organizacije da zahtijevaju od Zagreba, Sarajeva i Prištine da poštuju srpske žrtve, kazne odgovorne za zločine nad Srbima i poštuju ljudska prava svih koji žive na ovom prostoru. Na akademiji je prikazan i film o stradanju Srba i izveden umjetnički program.

Most spasa i slobode

Obilježavanje Dana sjećanja, koji su zajednički organizovali RS i Srbija, počelo je u utorak uveče centralnom manifestacijom ispod mosta kod Sremske Rače gdje se okupilo oko 20.000 ljudi iz svih krajeva s obje strane Drine među kojima i veliki broj Krajišnika koji su uspjeli da se spasu pred krvavim pohodom hrvatskih snaga. Došli su da odaju poštu onima koji nisu uspjeli da pređu most spasa i slobode i da poruče jednoglasno - "Krajino moja, godine dolaze i prolaze, al' ne žal za tobom, mojom grudom rodnom!". Kako se noć spuštala, rijeka ljudi, baš kao što je Sava mirno tekla ispod mosta, pristizala je na Raču. Sa svijećama u rukama primicala se mostu sa kojeg su u Savu predsjednik RS Milorad Dodik i premijer Srbije Aleksandar Vučić spustili vijence.

Parastos za ubijene Srbe služio je patrijarh Irinej, a u besjedi je poručio da stradanje u "Oluji" predstavlja tragediju biblijskih razmjera koju su prije Srba doživjeli Jevreji i Jermeni.

- Stradanje i progon Srba na ovaj dan je veliki zločin koji su činila naša braća po veri, braća sa kojom nas vezuje istorija i kultura - rekao je patrijarh Irinej.

Poručio je da Srbi nisu genocidan narod kao što želi da im se nametne.

- Nismo mi genocidan narod, nikada u istoriji to nismo bili, niti smo danas! Narod smo koji je mnogo postradao o kojem je stvorena slika da mrzi, goni, progoni i ubija, a ta je slika daleko od nas i nadamo se da će biti promenjena - rekao je patrijarh Irinej.

Dodik je istakao da je srpski narod uvijek želio mir i slobodu.

- Kada je počela "Oluja" most kod Rače bio je znak slobode i bijega od sigurne smrti. Ovaj most je most susretanja i istine, jer je istina da su Srbi morali napustiti kuće i krenuti u slobodu, u Srbiju u kojoj mnogi do tada nisu bili, ali su znali da su kada pređu ovaj most na sigurnom i među svojima - istakao je Dodik.

Vučić je poručio da će Srbija biti dovoljno jaka da može, dok drugi sramno slave, ponosno da stane i vikne da je akcija "Oluja" bila zločin i etničko čišćenje. Poručio je da je za spisak žrtava, ubijenih i prognanih, potrebno ispisati više od 4.000 stranica i da je potrebno šest dana i šest noći da se taj spisak pročita.

- Pitam one koji taj pogrom slave dva dana zašto ne slave šest dana i šest noći, jer će tako bar moći da se sete svakog koga su proterali i da ga proslave pojedinačno. Srbija konačno ima snage da kaže šta je bila "Oluja" - najveća etnička promena sastava stanovništva poslije Drugog svetskog rata i pogrom, etničko čišćenje i besmisleni pokolj - poručio je Vučić.

Bolna sjećanja

Uplakana lica protjeranih Krajišnika odavala su emocije dok su se sjećali izbjegličkih kolona u kojima su prije 20 godina našli spas ostavljajući vjekovna ognjišta u pepelu.

- Tuga, ne ponovilo se - šaptala je masa ispod mosta pognutih glava.

Željka Godić-Avramović sreću zbog čekanja bebe zamijenila je paklom napuštajući svoj dom u Vojniću.

- Nikada ne smijemo zaboraviti "Oluju", ali život ide dalje. Rodila sam sina, poslije toga kćerku i oni su naša budućnost. Živim u molitvi da se njima nikada ne desi ono što su njihovi roditelji preživjeli - rekla je Željka, koja se sa porodicom skrasila u Inđiji.

Nekoliko metara dalje od nje stoji čovjek. Gazi šestu deceniju života. Gleda u most. Ne trepće.

- Jesam, izbjeglica sam i šta sad hoćete od mene? Hoćete da kažem nešto? A šta da ti kažem sinko, daleko je ostao moj dom - sam započe priču i pognu glavu.

Prognan je iz Like, a spas je našao prelaskom preko mosta.

- To je ta Rača. Važno je da smo izašli živi sa porodicom - kazao je Janko.

Tražeći kroz masu prijatelja i sapatnika, nastavlja:

- Reći će Vam i on kako je bilo. Evo ga ide. Pjevac, dođi i kaži ovoj djeci kako je bilo - dovika ga Janko.

Brišući maramicom znoj sa lica, dolazi i reče:

- Putovali smo 12 dana i šta drugo ti mogu reći. Tuga, samo sam jednom bio na ognjištu. Kuća je ostala u pepelu - kazao je Dušan Pjevac nastavljajući da prati program.

Djevojčica uz zaštitnu traku, vukući stariju ženu za rukav, upita: "Da li je bio mrak i kada ste bježali". Umjesto odgovora, samo je klimnula glavom. Bolna sjećanja nadvladala su riječi.

Čepurin

Skupu u Sremskoj Rači prisustvovali su i članovi vlada i parlamenata Srbije i RS, predstavnici Srpske u institucijama BiH i diplomatskog kora.

Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin poručio je da cijeli svijet zna ko je organizovao akciju "Oluja" i ko je tako lukavo i podlo protjerao više od 250.000 ljudi.

- Veoma me je dotaklo to što nisam vidio nikoga da se kaje. Svi stalno od Srba traže da se kaju za svoje grijehe, a za ovu tragediju niko ne preuzima odgovornost. Akcija koju je sprovela hrvatska vojska, najgora stvar poslije Drugog svjetskog rata koja se desila jednom narodu - rekao je Čepurin.

Trube zaćutale

U Guči, gdje je u toku tradicionalni Sabor trubača, juče se nije čula muzika, a trube su zaćutale. Zastave u Guči su bile spuštene na pola koplja, a program koji je bio planiran za treći dan Sabora je preraspoređen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.