Žunić o strateškim planovima: Grad zaslužuje urbani sjaj

Započeli smo dosta projekata s ciljem pravljenja jedne strateške priče od interesa za sve naše sugrađane. Znamo šta želimo i koliko možemo, ali i šta, u ovom momentu, nije realno, poručio je za "Glas Srpske" gradonačelnik Dervente Igor Žunić.

- U toku je izmjena 16 regulacionih planova. Ne zbog neke koristi, već da bismo sproveli u djelo planove, kao što su nove ulice, kružni tokovi i slično i to će biti vidljivo. Počeli smo sa izradom strategije razvoja opštine, a već smo donijeli neke od važnih odluka za izgled grada. To je bio preduslov da uređujemo centar, osvježimo fasade, podržimo zajednice etažnih vlasnika. Vraćamo centru grada taj urbani ambijent. Usvojena je odluka o uklanjanju ruševnih objekata. Imamo preduslove za ozbiljan razvoj i nećemo odustati - rekao je Žunić, navodeći da bi, uz podršku institucija Srpske, ove godine mogli da investiraju oko devet miliona u različite projekte. 

GLAS: Ima onih koji se pitaju da li je dio poslova koji je sada započet ili završen u dosadašnjem toku mandata, počevši od novih drvoreda, trotoara i tako dalje, mogao biti davno urađen. 

ŽUNIĆ: Mogao je. Samo je stvar opredjeljenja i izbora načina na koji ćemo ulagati novac. Bivši gradonačelnik Milorad Simić i njegov tim je uradio puno. Osinjski vodovod za 1.000 domaćinstava, vrijedan 4,5 miliona KM, je ogroman projekat koji možda nije interesantan opštoj građanskoj priči, možda više primjećuju fasade, trotoare. Tačno je da je pažnja više bila bazirana na selo, ali time smo omogućili da idemo u drugu, vidljiviju priču za sam grad i ono što daje poseban "šmek" urbanom življenju. Možda bih i ja neke prioritete drugačije poredao, ali ono što sam zatekao i što mi je ostavljeno, od budžeta pa nadalje, mislim da niko nije dočekao. Gradu kao što je Derventa, koji ima i kulturni duh pripada više i drugačije. Ne vidim ovaj grad kao sredinu koja živi po principu "kuća, posao", već da ima lijep ambijent za šetanje, sportske manifestacije i dosta drugih sadržaja. 

GLAS: Jedan od najvažnijih projekata na kojem se dugo radi jeste obnova Osnovne škole "Nikola Tesla". Dosta rokova je pominjano, ali đaci ni ovu školsku godinu nisu počeli u tom objektu. 

ŽUNIĆ: To je objekat star 130 godina i zaštićen kao kulturno-istorijski spomenik, tako da proces rekonstrukcije nije jednostavan, od elaborata do javnih nabavki. Došli smo do raspisivanja tendera za vanjsko uređenje, pri kraju su unutrašnji radovi, slijedi nabavka namještaja i najsavremenije školske opreme. Realna procjena je da će svi radovi biti završeni do aprila, maja naredne godine. 

GLAS: Nova školska godina, znači, počeće u obnovljenoj školi? 

ŽUNIĆ: Apsolutno. Razumijem da su roditelji nestrpljivi. Obrazovanje nam je važno i radimo dosta na tom polju. Proširujemo obdanište za 130 mjesta, a izabran je i izvođač radova za zamjenu krova na starom dijelu vrtića koji datira iz 1997, da bismo i na taj način preduhitrili neke stvari. Osim toga, počela je rekonstrukcija Doma zdravlja, gdje se radi 14 prostorija koje će biti u službi Hitne pomoći i gdje bi trebalo da bude omogućeno i ležanje pacijenata na dan, dva. 

GLAS: Da li je realno da "oživi" bolnica kakvu je Derventa imala? 

ŽUNIĆ: Priča o bolnici na ovaj broj stanovnika je nemoguća i ne treba da se zavaramo i političarimo o tom pitanju. Porodilište traži hiruršku salu. Nije problem nabavka opreme, ali takva sala podrazumijeva i najmanje dva anesteziologa. Njih je teško zadržati i u Banjaluci i očekivati da će neko poslije šest godina specijalizacije doći u derventsko porodilište, sjediti i čekati mjesečno jednu intervenciju, to je nemoguće. Treba da se baziramo na to da stvorimo najbolju moguću primarnu zdravstvenu zaštitu i pokušavamo i dio sekundarne, kao neku vrstu male bolnice. Planiramo da stvorimo uslove i za nove usluge koje nemaju u drugim domovima zdravlja. To je realno. U fazi smo potpisivanja ugovora sa dobojskom bolnicom u vezi sa specijalistima koji će dolaziti. Doboj ima novu savremenu bolnicu, ali i oni imaju problema sa kadrovima. 

GLAS: U toku je i uređenje korita Ukrine. Kakav je sistem zaštite od poplava čiju je snagu Derventa i te kako osjetila ranijih godina? 

ŽUNIĆ: Nažalost, dio korita smo riješili, drugi nismo. Sada smo u fazi krčenja, čišćenja da bi tok rijeke kroz grad bio što uređeniji. Druga stvar se odnosi na rekonstrukcije vodenih utvrda i izgradnju infrastrukture na obali. Planiramo male brane da bismo imali stalan nivo vode, pripremamo obnovu novog mosta, a završen je i projekat za rekonstrukciju starog. Aplicirali smo projekat ispravljanja korita što će obezbijediti i zaštitu od poplava. Ukrina je naša stalna tema. Želimo da se ljudi vrate na rijeku. 

GLAS: Pomenuli ste brojne projekte, a za neke od njih u javnosti se može čuti da se ne rade u skladu sa zakonom. 

ŽUNIĆ: Ne priča to javnost, već pojedinci koji nemaju veze ni sa zakonom ni pravilima, a mreže su omogućile da ama baš svako može da komentariše. Imali smo tri revizije sa pozitivnim mišljenjem. Ako neko misli da je nešto nezakonito, može da reaguje. Svako može da pogriješi, a za greške na ovom poslu se plaća velika cijena. I politička i moralna i krivična. 

Slobodne zone 

GLAS: Derventa je prepoznatljiva po broju privrednih subjekata koji posluju na njenoj teritoriji. Najavili ste i formiranje slobodnih zona. Šta to donosi? 

ŽUNIĆ: Vodimo ozbiljne razgovore sa privrednicima i za desetak dana formiraćemo privredni savjet u kojem će biti njih 15, 20 koji će biti moja desna ruka u ovom sektoru. Ozbiljno razmišljamo o formiranju slobodne zone, a radimo novu industrijsku zonu. Imamo problema sa radnom snagom, ali pokazuje se i trend dolaska iz drugih gradova. Imamo planove i na tom polju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.