Zoran Lipovac: Zakon o referendumu nikoga ne ugrožava

Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi obezbijediće građanima RS da se referendumom u skladu sa Ustavom izjašnjavaju o pitanjima značajnim za RS i njene građane. Prvi put se definiše građanska inicijativa, što u važećem zakonu o referendumu nije bilo uopšte tretirano.

Istakao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Zoran Lipovac.

- Što se tiče međunarodne zajednice, ne očekujem apsolutno nikakve reakcije na zakon o referendumu. Što se tiče Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, kada se detaljno upoznaju sa odredbama zakona, i sami će doći do zaključka da nema osnova za pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Zakon je u skladu sa Ustavom RS - istakao je Lipovac.

* GLAS: Šta je suština amandmana koji se odnose na zakon o referendumu i građanskim inicijativama?

LIPOVAC: Amandmane na tekst zakona dostavili su klubovi poslanika SNSD-a i SDS-a. Amandmani SNSD-a su tehničke prirode i doprinose poboljšanju predloženog teksta zakona. Što se tiče amandmana SDS-a, jedan dio njih odnosi se na pitanja koja prema našoj ocjeni ne mogu da budu predmet ovog zakona jer su dio ustavne materije. Tu se prije svega misli na situaciju u kojoj se obavezno raspisuje referendum, što smatramo da je u suprotnosti sa članom 77. Ustava RS, gdje stoji da Narodna skupština može da odluči o sprovođenju referenduma o pitanjima iz svoje nadležnosti, a poslije prethodnog izjašnjavanja građana na referendumu.

* GLAS: Kako ocjenjujete stavove opozicije da je zakon u određenim dijelovima neustavan, posebno član deset koji precizira broj birača koji mogu da predlože republički referendum?

LIPOVAC: Sve predložene odredbe zakona u saglasnosti su sa odredbama Ustava RS, pa i u dijelu koji se odnosi na broj građana koji mogu predložiti raspisivanje referenduma. Odredbe zakona su u skladu sa Ustavom, naročito članom 76. Ustava, koji govori o tome ko može da predlaže zakone, propise i druge opšte akte i predlaganje referenduma se ne može poistovijetiti sa tom pravnom situacijom. SDS ovdje miješa kruške i jabuke. SDS je i u svom prijedlogu zakona o referendumu imao skoro identičnu odredbu koja se odnosila na to ko može da podnese inicijativu za raspisivanje referenduma. S tim u vezi, oni su predviđali još veći cenzus. Zakon predviđa da prijedlog za raspisivanje republičkog referenduma mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada RS, najmanje 30 narodnih poslanika ili najmanje 10.000 birača, dok je u SDS-ovom prijedlogu zakona ta brojka iznosila isto 10.000, odnosno 40.000 ako se izjašnjava o promjeni Ustava. Smatram da se ta odredba člana 10. zakona ne može dovoditi u vezu sa članom 76. Ustava RS. Ovdje se radi samo o predlagaču referenduma, dok odluku o raspisivanju referenduma prema Ustavu RS donosi NSRS.

* GLAS: Šta ovim zakonom dobija Republika Srpska?

LIPOVAC: Dobija zakon koji će obezbijediti građanima RS da se referendumom, u skladu sa Ustavom, izjašnjavaju o pitanjima značajnim za RS i njene građane. Prvi put se definiše građanska inicijativa, što u važećem zakonu o referendumu nije bilo uopšte tretirano, a drugim zakonima nije bilo adekvatno tretirano. Građanima je ovim zakonom obezbijeđena zaštita prava u pogledu sprovođenja referenduma. Veoma je bitno istaći da stvaramo pravni okvir koji je u skladu sa Ustavom RS.

* GLAS: Očekujete li reakcije međunarodne zajednice s obzirom na bučne stavove Bošnjaka o ovom zakonu?

LIPOVAC: Što se tiče međunarodne zajednice, ne očekujem apsolutno nikakve reakcije. Što se tiče Kluba Bošnjaka, kada se detaljno upoznaju sa odredbama zakona, i sami će doći do zaključka da nema osnova za pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Zakon je u skladu sa Ustavom RS i njime nije povrijeđen vitalni nacionalni interes niti jednog naroda.

* GLAS: Bilo je primjedbi na usvajanje zakona o državljanstvu RS jer je usklađen sa nametnutim zakonom visokog predstavnika, a NSRS je opredijeljena da ne prihvata nametnuta rješenja. Zbog čega je zakon o državljanstvu RS razmatran po hitnom postupku?

LIPOVAC: Zakonom o državljanstvu BiH propisana je obaveza da zakoni o državljanstvu entiteta moraju biti u skladu sa državnim zakonom. Odatle proizilazi obaveza RS da se entitetski zakon o državljanstvu harmonizuje sa Zakonom o državljanstvu BiH, čije izmjene i dopune je nametnuo visoki predstavnik. Izmjene i dopune Zakona o državljanstvu BiH objavljene su u "Službenom glasniku BiH" i zakon je u oktobru prošle godine stupio na snagu. Takođe, supervizor za Brčko distrikt je krajem decembra prošle godine donio nalog kojim je stavio van snage svoj raniji nalog iz 2006. godine, a čime je omogućena primjena entitetskih zakona o državljanstvu na teritoriji distrikta. Dakle, zbog naloga supervizora iz 2006. nije bila moguća primjena entitetskih zakona o državljanstvu na teritoriji distrikta. To je sada omogućeno. Zakon je u proceduru upućen po hitnom postupku da bi se građanima sa prebivalištem na teritoriji Brčko distrikta omogućilo da ostvare pravo izbora ili promjene entitetskog državljanstva, kao i da bi se mogli registrovati u biračkim spiskovima i tako ostvariti jedno od osnovnih, ustavom zagarantovanih, prava. Time će se otkloniti svi problemi koji su se javljali kod izbora člana Predsjedništva BiH i predstavnika Parlamenta BiH.

Primjedbe

* GLAS: Šta je prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan u svom dopisu Vašem ministarstvu predlagao u vezi sa ostvarivanjem biračkog prava građana Brčko distrikta što ste ocijenili nepovoljnim rješenjima?

LIPOVAC: U radnoj verziji Zakona o dopunama Zakona o državljanstvu RS supervizor za distrikt predložio je da odluku o promjeni izbora entitetskog državljanstva za lica sa prebivalištem na teritoriji Brčko distrikta donosi Odjeljenje za javni registar u Brčkom, što je za nas bilo neprihvatljivo, jer nije bilo u skladu sa Ustavom BiH. Njime je propisano da postoji državljanstvo BiH koje reguliše Parlament BiH i državljanstva entiteta koja regulišu entiteti. Dakle, usvojenim zakonom se vraća nadležnost sa distrikta na nivo Republike Srpske, odnosno o promjeni entitetskog državljanstva ranije je odlučivalo odjeljenje u Vladi distrikta, dok će to ubuduće raditi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave. Bilo je tu još nekih naših primjedbi, ali su sve one usaglašene i prihvaćene od strane OHR-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.