Zločin u Tuzlanskoj koloni 19 godina čeka na kaznu

TUZLA - Služenjem pomena, paljenjem svijeća i polaganjem bijelih ruža na Brčanskoj malti u Tuzli juče je obilježena 19. godišnjica od napada na kolonu JNA u kojem je ubijeno 59 vojnika, a 141 je ranjen i zarobljen.

Napad na 92. motorizovanu brigadu koja se povlačila iz kasarne "Husinska buna" u Tuzli sa oko 200 vozila i oko 600 starješina i vojnika izveli su 15. maja 1992. godine pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i policije uz pomoć paravojne formacije "Zelene beretke", ali za taj zločin još niko nije odgovarao.

Prema do sada obrađenim podacima koje su vlasti Republike Srpske dobile od pravosudnih institucija Srbije, koja je za ovaj slučaj vodila sudski proces protiv Ilije Jurišića, utvrđeno je da je u napadu na kolonu JNA na Brčanskoj malti stradalo ukupno 200 vojnika. Ubijeno je 59 vojnika, dok su ostali bili ranjeni ili zarobljeni.

Oko 150 učesnika pomena, koji je protekao bez problema i provokacija, prislužili su svijeće i položili bijele ruže na mjestu stradanja vojnika poslije čega su u tri autobusa, uz jako policijsko obezbjeđenje, krenuli put Bijeljine odakle su ujutro i stigli u Tuzlu. Dio Brčanske malte, gdje je održan pomen, bio je označen žutom policijskom trakom, a skup je obezbjeđivao veći broj policajaca.

Po povratku u Bijeljinu na groblju Pučile, gdje je sahranjen najveći broj pripadnika JNA ubijenih na Brčanskoj malti u Tuzli, služen je parastos i položeni su vijenci.

Porodice poginulih vojnika u "Tuzlanskoj koloni" ogorčene su na pravosuđe BiH i na neprocesuiranje nalogodavaca i počinilaca ovog strašnog zločina.

- Mi znamo kakav je naš bol i nikada ga nećemo zaboraviti. Lakše je kada možemo otići na mjesto stradanja i položiti cvijeće, ali teško je opisati kako se osjećamo - rekla je Danica Davidović, majka poginulog vojnika Boriše Davidovića, koji je imao 19 godina.

Borišina sestra Velinka Glišić kazala je da se krivci moraju procesuirati, jer su se nedužni vojnici mirno povlačili, a ipak su ubijeni.

- Bio je redovan vojnik u JNA.Teško je živjeti kada nekoga izgubiš, a još teže kada znaš da još niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin - kazala je ona kroz suze.

Podsjetivši da je 15. maja 1992. godine napadnuta JNA koja je bila legitimna vojna sila i koja se mirno povlačila, učesnik tuzlanske kolone Slavko Novaković je istakao da oni nisu slučajno napadnuti.

- To je bio uvod u etničko čišćenje 120.000 Srba sa tih prostora. To je bio prljavi rat koji je vođen protiv Srba i vjerujem da ćemo dočekati pravdu koja će dokazati da je to tako bilo - naglasio je Novaković.

Radojica Ilić koji je preživio pakao "Tuzlanske kolone" rekao je da njegovi preživjeli drugovi i porodice poginulih vojnika traže samo istinu.

- Pripadnici JNA su nevini stradali. Porodice poginulih boraca i mi koji smo preživjeli "Tuzlansku kolonu" ogorčeni smo na to što niko nije kažnjen za ovaj zločin. Obustavljena je istraga o zločinu, a nas učesnike nisu pozvali ni da svjedočimo - naglasio je Ilić.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić poručio je da odgovorni za teški ratni zločin na Brčanskoj malti moraju biti izvedeni pred lice pravde.

- Došli smo zbog toga što želimo da odamo počast nevino stradalim ljudima, da otrgnemo od zaborava zločin koji se dogodio, ali i da ustanemo jasnog glasa prema pravosudnim institucijama da moraju da odgovaraju oni koji su planirali i neposredno izvršavali ovaj teški ratni zločin - rekao je Đokić i dodao da je on počinjen pred televizijskim kamerama.

Predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz rekao je da se bez ikakvog povoda desio strašan ratni zločin koji je nesumnjivo bio dobro planiran i osmišljen.

- Pobijena su djeca koja su samo htjela mirno i dostojanstveno da odu svojim kućama i trebalo ih je pustiti da mirno odu - istakao je Ćurguz.

Šef Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženje nestalih lica RS Staša Košarac izjavio je da oni koji su činili zločine moraju biti izvedeni pred lice pravde i odgovarati, jer bez toga neće biti vraćeno povjerenje za sve građane BiH.

Prema sporazumu o mirnom povlačenju JNA sa teritorije BiH, a na osnovu dogovora komandanta kasarne "Husinska buna" pukovnika Mileta Dubajića i tuzlanskih vlasti, evakuacija je trebalo da počne u 15 časova. Lokalne vlasti su inscenirale spor oko predaje dijela naoružanja Teritorijalnoj odbrani Tuzla. Kasnije će se ispostaviti da je to bio dio plana za razmještanje snajperista na pravcu povlačenja JNA i mjestu zasjede.

Da je napad na kolonu JNA unaprijed dobro planiran i pripreman pokazale su zapreke na putevima, iskopani rovovi, napravljeni zakloni i izvlačenje nagaznih mina na kanapu na trasu kojom se kretala kolona JNA. Napad na kolonu JNA tada je u direktnom prenosu prikazan na tuzlanskoj lokalnoj televizijskoj stanici.

Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru 2009. godine da je prekinulo istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u "slučaju Tuzlanska kolona". Haški tribunal je u "slučaju Tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.

Za Bešlagića zločin incident

Vlasti Tuzle juče su obilježile Dan odbrane grada, a ratni načelnik Selim Bešlagić rekao je da se 15. maja 1992. godine na Brčanskoj malti desio "incident" u kojem je, kako kaže, poginulo 49 rezervista.

- Incident se desio kada je posljednja kolona vojske, koja je izlazila iz grada, pokušala da presiječe Tuzlu. To nije bila JNA nego Vojska RS, koja je krenula da presiječe Tuzlu i tada je došlo do incidenta u kojem je poginulo 49 rezervista. Radi se isključivo o incidentu, ali pošto je poginulo 49 ljudi s one strane, mi smatramo da odgovornost snosi onaj ko je planirao izvlačenje vojske iz Tuzle - rekao je Bešlagić na Brčanskoj malti.

Aktuelni načelnik Tuzle Jasmin Imamović kaže da je 15. maja 1992. godine odbijen napad na Tuzlu, jer su, kako tvrdi, Tuzlu napali pripadnici Vojske Jugoslavije i Vojske RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.