Zgrada Muzeja nije ušla u imovinu Autoprevoza

Banjaluka - Zgrada Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske prilikom privatizacije banjalučkog "Autoprevoza", za koju predstavnici tog preduzeća tvrde da im pripada, nije ušla u vrijednost imovine te firme.

IRB

Saopštila je to u petak Investiciono-razvojna banka RS, koja je nasljednik nekadašnje Direkcije za privatizaciju RS, ističući da je to ustanovljeno uvidom u privatizacioni program "Autoprevoza". Prema tom programu, zgrada Muzeja nije bila navedena u tabeli u kojoj su nabrojani građevinski objekti u vlasništvu "Autoprevoza".

- Ukoliko bi se u daljem postupku pred nadležnim sudovima utvrdilo da je zgrada Muzeja savremene umjetnosti vlasništvo "Autoprevoza", IRB RS bi primijenila član 6 Ugovora o prodaji 24,32 odsto državnog kapitala. Po tom članu, ako se imovina poveća po osnovu nekog ranijeg prava, kupac je obavezan da doplati razliku prodajne cijene - navedeno je u saopštenju IRB-a.

Dodaje se da član 6 Ugovora o prodaji državnog kapitala u "Autoprevozu" tačno glasi: "Ako se nakon zaključenja ovog ugovora vrijednost imovine preduzeća poveća po osnovu nekog ranijeg prava za koje prodavac nije znao, jer nije bilo prikazano u programu privatizacije, niti je ušlo u ukupnu vrijednost kapitala preduzeća, kupci prihvataju obavezu da doplate razliku prodajne cijene u visini od 24,32 odsto uvećanja vrijednosti te imovine."

Naglašeno je i da obaveza plaćanja razlike prodajne cijene iz prethodnog stava tog člana dospijeva u roku od sedam dana od dana saznanja ugovornih strana da je došlo do povećanja vrijednosti imovine preduzeća.

Ugovor

Okružni privredni sud u Banjaluci krajem prošle godine u sporu grada Banjaluka sa "Autoprevozom" u vezi sa vlasništvom nad lokacijom stare željezničke stanice gdje se nalazi i zgrada Muzeja donio je presudu u korist "Autoprevoza". Pravobranilaštvo RS je uložilo žalbu na tu presudu i u toku je postupak u Višem privrednom sudu RS.

Presuda je donesena u korist "Autoprevoza" iako je 1979. godine tadašnja opština Banjaluka sa "Autoprevozom" zamijenila lokaciju u centru grada za lokaciju na kojoj je danas nova autobuska stanica.

"Glas Srpske" došao je u posjed Ugovora zaključenog između SIZ-a za upravljanje građevinskim zemljištem zastupane po Zavodu za izgradnju Banjaluka i "Autoprevoza" od 16. oktobra 1979. godine. Iz tog ugovora vidi se da lokacija na staroj željezničkoj stanici pripada gradu, a da je "Autoprevozu" uz zamjensku lokaciju plaćena i nadoknada.

U Ugovoru je precizirano da se radi o osam parcela čija ukupna površina iznosi 19.954 kvadratna metara.

- Radna organizacija putničkog saobraćaja "Autoprevoz" Banjaluka prenosi u korist Zajednice zemljišta Zavoda za izgradnju Banjaluka pravo korišćenja na nepokretnosti od osam parcela na staroj autobuskoj stanici, koja se dislocira u ulicu Braće Podgornika. Zajednica zemljišta obavezuje se da "Autoprevozu" na ime naknade za dislokaciju i rušenje objekata visokogradnje i niskogradnje plati 4.685.283 dinara - piše u Ugovoru.

"Autoprevoz" se obavezuje i da će objekat stare željezničke stanice, staničnu zgradu u površini od 1.247 kvadratnih metara koja leži na parceli 16/13, predati u posjed Zajednici zemljišta slobodan od ljudi i stvari radi privođenja krajnjoj namjeni.

U Ugovoru stoji i da se "Autoprevoz obavezuje da Zavodu za izgradnju preda zemljište očišćeno u nivou okolnog terena do 30. novembra 1980. godine kako bi se nesmetano moglo pristupiti izvođenju radova i rekonstrukciji raskršća ulica Braće Lastrića i Nikle Tesle".

Ugovor su potpisali predsjednik Poslovodnog odbora Zavoda za izgradnju Banjaluka Petar Gambiroža i direktor "Autoprevoza" Jefto Šolaja. 

Interesantno je da je taj ugovor sačinjen u osam primjeraka, od kojih je svaka ugovorna strana dobila po četiri, a da danas nadležne institucije ne mogu da pronađu nijedan od originala. Pravobranilaštvo RS prijavilo je direktoru policije RS da je nestao originalni ugovor za kojim policija traga.

Pojedini portali objavili su vijest da će većinski akcionari "Autoprevoza" sljedećih dana objaviti oglas za prodaju zgrade Muzeja savremene umjetnosti, te da je za kupovinu najzainteresovaniji jedan hrvatski biznismen, koji želi da zgradu pokloni hrvatskoj državi.

Predstavnici nadležnih institucija i pravni eksperti saglasili su se u ocjeni da zgrada u kojoj je smještena javna ustanova Muzej savremene umjetnosti RS ne može biti predmet prodaje, jer je to nacionalno dobro svih građana RS kojim niko, po bilo kom osnovu, ne može da raspolaže.

Transparent

Zaposleni u Muzeju savremene umjetnosti RS u petak su na zgradu okačili transparent na kojem piše: Ovaj Muzej nije na prodaju!!!

Iz Muzeja su ranije saopštili da je zgrada u kojoj je smještena ta ustanova vlasništvo RS i da ne može biti predmet prodaje. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je 2007. godine zgradu Muzeja nacionalnim spomenikom i uvrstila ga na privremenu listu nacionalnih spomenika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.