Željka Cvijanović za Glas Srpske: RS neće biti poligon za politiku iz Sarajeva

Ako parlamentarna većina na nivou BiH u kojoj iz RS učestvuju SDS, PDP i NDP nastavi da derogira ili blokira odluke institucija RS ili ako se krene u nametanje rješenja koja su neustavna, štetna i opasna po RS, onda je naš odgovor da u Vladi RS neće imati ni sagovornika, a kamoli partnera i da će svoje političke dugove prema bošnjačkim partijama i strancima morati da otplaćuju sami, a ne preko leđa građana RS.

Rekla je to u intervjuu za "Glas Srpske" premijer RS Željka Cvijanović i navela da je neprihvatljiva blokada novca Svjetske banke za budžet RS u Parlamentu BiH ili prijedlog novog mehanizma koordinacije, koji je predložio predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Govoreći o 100 dana rada Vlade RS, Cvijanovićeva je istakla da setom reformskih zakona stvaraju ambijent za bolje poslovanje privrede, zapošljavanje i investicije, te da spremaju nove mjere podrške realnom sektoru.

* GLAS: U ekspozeu ste istakli da će ključne reforme biti usmjerene ka oporavku privrede i podsticanju privrednog rasta. Šta je u prvih 100 dana rada Vlade urađeno na tom polju?

CVIJANOVIĆ: To je navedeno kao jedna od prioritetnih aktivnosti i u programu rada Vlade u naredne četiri godine i u Ekonomskoj politici za 2015. godinu. To podrazumijeva i rasterećenje privrede kroz smanjenje ili ukidanje fiskalnih ili parafiskalnih davanja, a prvenstveno rasterećenje obaveza na rad. Istovremeno očekujemo i vidljiviju borbu protiv sive ekonomije i uvođenje više reda u sistem plaćanja obaveza kroz jačanje kontrolnih organa, prvenstveno Poreske uprave i Inspektorata. U okviru formiranih odbora za reformu privrednog sistema i reformu javne uprave definišu se i mjere za oporavak javnih preduzeća i za racionalizaciju republičke uprave i lokalne samouprave. Uz prvi set zakona koji je već u formi nacrta prošao parlamentarnu proceduru pripremamo i novi zakon o stečajnom postupku, kojim će biti stvorene pretpostavke da stečaj ne bude samo put u likvidaciju, već u novi život preduzeća kroz reorganizaciju. Radi se i na donošenju novog zakona o državnim službenicima i drugim zakonima koji su navedeni u Ekonomskoj politici. Kao rezultat tih mjera znatna sredstva će ostati u privredi. Kroz smanjenje doprinosa privredi ostaje više od 50 miliona, a uz ranije uvedeni neoporezivi dio dohotka od 200 KM realnom sektoru je ostalo više od 80 miliona KM. Sada je predviđeno i ukidanje oporezivanja dividende, čime se eliminiše poreska konkurencija u okviru BiH. Novina je i Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza, a kroz Zakon o porezu na nepokretnosti takođe na zahtjev poslovne zajednice definisana je i posebna niža stopa za nepokretnosti koje se koriste u proizvodne svrhe. Time se stvaraju pretpostavke za nove investicije i zapošljavanje. Analize pokazuju da bi ovakav zbir rasterećenja značio da bi privrednik u toku godine po radniku, čija plata iznosi 500 do 800 KM, mogao da uštedi čitavu jednu neto platu, jer bi na osnovu ovih rasterećenja mogao isplatiti 12 neto plata za vrijednost 11 neto plata iz 2013. godine.

* GLAS: Kada se mogu očekivati efekti u privredi na osnovu seta zakona o kojem govorite?

CVIJANOVIĆ: U 2015. godini realizovaćemo još niz mjera koje idu u prilog uspostavljanja optimalnog poreskog opterećenja i uvođenja stimulativnih mjera za povećanje konkurentnosti privrednih subjekata. U tom smislu privodimo kraju i poslove na pripremi drugog i trećeg paketa zakona koje ćemo uputiti u parlament. Odavno nastojimo da pristupimo i donošenju novog zakona o radu kroz partnerski odnos sva tri socijalna partnera, da bismo došli do rješenja u kojem su svi pobjednici, ali je odnos između sindikata i poslodavaca previše kontaminiran za bilo kakav produktivan dijalog. Vlada je opredijeljena da vodi brigu o novom zapošljavanju i kroz programe podrške privredi, što je pokazala i skorim usvajanjem uredbe o uslovima i načinima realizacije programa podrške zapošljavanju. Sve su to pretpostavke za poboljšanje opšteg ambijenta, a efekti reformi će se vidjeti u narednom periodu.

* GLAS: Kao cilj ste naveli i uspostavljanje efikasnije javne uprave. Šta treba da se uradi u ovoj oblasti i hoće li biti otpuštanja radnika u administraciji?

CVIJANOVIĆ: Opredijelili smo se za ograničavanje novog zapošljavanja, uključujući i nepopunjavanje radnih mjesta u slučaju penzionisanja postojećih radnika, a ne za otpuštanje. Uz to, predviđene su i izmjene zakona koji će drugačije urediti status određenih državnih službenika i procedura u javnoj upravi, a predmet analize je i cjelokupna mreža javnog sektora da bi on bio racionalizovan. Intervencije su posebno potrebne u zdravstvenom sektoru i na tome se već radi kada je riječ o prekomjernom zapošljavanju, odgovornosti rukovodilaca, izvršenju obaveza i sličnim pitanjima.

* GLAS: Šta je urađeno na poboljšanju fiskalne discipline, odnosno unapređenja naplate javnih prihoda, ali i kontrole trošenja novca?

CVIJANOVIĆ: U Ekonomskoj politici smo istakli da će se finansijska konsolidacija zasnivati na smanjenju javne potrošnje, poboljšanju naplate javnih prihoda i efikasnijem radu kontrolnih organa. Usvajanjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti, te novim Zakonom o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru, biće pojačana kontrola trošenja javnih sredstava. Na taj način biće onemogućeno stvaranje obaveza budžetskih korisnika iznad nivoa sredstava datih budžetom i biće uvedena veća transparentnost i odgovornost u trošenju javnih sredstava. Poreska uprava i inspekcije dobijaju i pojačana ovlaštenja kroz nove propise. Kroz sprovođenje Zakona o poreskom postupku posebna pažnja biće posvećena aktivnostima redovne i prinudne naplate svih javnih prihoda i indirektnog načina utvrđivanja poreskih osnovica i vezanih kontrola, što je do sada nedovoljno eksploatisano, a može biti značajno za punjenje budžeta i vanbudžetskih fondova i suzbijanje nelegalnih aktivnosti. U februaru je donesen pravilnik o uslovima, načinu i postupku utvrđivanja poreske osnovice procjenom koji Poreskoj upravi RS omogućava utvrđivanje poreza kod poreskih obveznika koji izbjegavaju da prikažu stvarne prihode i na taj način umanjuju svoju poresku osnovicu. Izmjenama Zakona o poreskom postupku Poreska uprava će, pored kontrole uplate poreza i doprinosa, moći da kontroliše i način njihovog obračuna da se ne bi dešavalo da se porezi i doprinosi uplaćuju samo na najnižu platu. Tu su i izmjene koje se odnose na inspekcije da bi i njihov rad bio efikasniji.

* GLAS: Najavili ste da će određene reformske politike biti restriktivne, a neke i nepopularne. Očekujete li probleme pri njihovom sprovođenju?

CVIJANOVIĆ: Godinama slušam da su potrebne reforme, a kada krenete u njih, onda nastupaju opstrukcije ili nevoljkost različitih grupacija, često baš onih koji su ukazivali na potrebu reformisanja sistema. U tvrdnji da će neke reformske politike biti restriktivne ili nepopularne nema ničeg fatalističkog. One su nepopularne zato što će se odnositi na stroži pristup u suzbijanju rada na crno, kontrole uplate i obračuna poreza i doprinosa, preispitivanje validnosti osnova za korisnike određenih prava i naknada i niz drugih stvari koje nailaze na otpor, iako svi znaju da su u funkciji uvođenja reda i discipline. Vlada nema strah od sprovođenja reformi, jer znamo da je ovo što radimo dobro za cijelo društvo.

* GLAS: Vlada je često na meti kritika opozicije kada je u pitanju borba protiv kriminala i korupcije, za koju je u ekspozeu navedeno da će biti prioritet, ali samo u jednoj rečenici?

CVIJANOVIĆ: Pitanje kojim se Vlada kontinuirano bavi je borba protiv kriminala i korupcije i jačanje institucionalnog okvira za unapređenje te borbe, ali opozicija ovu temu koristi jer je pitka i zato što je stvorena nakaradna praksa da u javnosti možete da pričate šta hoćete, a da ne snosite odgovornost za javno izrečenu riječ. Niz sprovedenih akcija i započetih istraga od strane MUP-a pokazuje da borba protiv kriminala i korupcije jeste prioritet, a što se tiče odluka koje donose pravosudni organi, na njih Vlada ne može da utiče. Usvojili smo Strategiju za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za njeno sprovođenje, ali je godinu i po trebalo da bude uspostavljen antikorupcioni tim, jer nije bilo prijavljenih kandidata iz reda medija, univerziteta i nevladinog sektora. To pokazuje da više volimo da pričamo o korupciji, a manje da damo doprinos u njenom suzbijanju. Novom strategijom prvi put se uvodi obaveza izrade planova integriteta u javnom sektoru, što predstavlja jedan od najmodernijih preventivnih metoda za uspostavljanje legalnog i etičnog kvaliteta rada, kako vladinih, tako i drugih institucija. Borba protiv kriminala i korupcije podrazumijeva angažman svih društvenih aktera, velika odgovornost je na pravosudnim institucijama, ali i među građanima moramo razvijati svijest o tome da je za efikasno rješavanje ovih pitanja bitna i njihova uloga.

* GLAS: Kakvu saradnju očekujete sa vlastima FBiH i nivou BiH s obzirom na to da se na nekoliko primjera već pokazalo da će biti mnogo problema?

CVIJANOVIĆ: Vlada FBiH i Savjet ministara BiH su tek formirani, tako da je Vlada RS, koja već bilježi prvih 100 dana rada, u prednosti, jer smo još krajem prošle godine usvojili Ekonomsku politiku i budžet za 2015. godinu, početkom ove godine uputili i prvi set reformskih zakona u parlamentarnu proceduru, a uveliko radimo i na ostalim zakonima. Kroz tim za implementaciju Ekonomske politike, Odbor za reformu privrednog sistema i Odbor za reformu javnog sektora vrši se temeljna analiza stanja, da bi preduzeli konkretne korake. U prva tri mjeseca rada nove Vlade zadržali smo trend da vraćamo više duga nego što se zadužujemo tako da smo vratili 145 miliona, a uzeli 90 miliona KM. RS je prvi put samostalno dobila kreditni rejting, koji je potreban za zauzimanje pozicije na međunarodnom finansijskom tržištu, ali i nastup prema investitorima. Nivo rejtinga je B3 sa stabilnim izgledima, što je uporedivo sa našim okruženjem. Izvršena je ozbiljna reorganizacija u okviru MUP-a, uključujući i sektor koji se odnosi na bolje osposobljavanje za borbu protiv terorizma kao globalne prijetnje. Donijeli smo i odluke o pokretanju procedure za opremanje studentskih domova u Banjaluci, Palama i Foči. Što se tiče odnosa prema Vladi FBiH i Savjetu ministara BiH, sarađivaćemo sa svima koji uvažavaju naše ustavne nadležnosti i razumiju potrebu postojanja partnerstva u sprovođenju reformskih procesa i koji razumiju važnost istinske koordinacije aktivnosti zasnovane na ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti u sprovođenju evropske agende. Ako parlamentarna većina na nivou BiH u kojoj iz RS učestvuju SDS, PDP i NDP nastavi da derogira ili blokira odluke institucija RS, kao što je bio slučaj sa sredstvima Svjetske banke, koja je trebalo da dođu u budžet RS nakon sprovedene reforme poslovne registracije ili ako se krene u nametanje rješenja koja su neustavna, štetna i opasna po RS, a koja je ovih dana promovisao predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić u pogledu mehanizma koordinacije, onda je naš odgovor da u Vladi RS neće imati ni sagovornika, a kamoli partnera i da će svoje političke dugove prema bošnjačkim partijama i strancima morati da otplaćuju sami, a ne preko leđa građana RS.

* GLAS: Poslije usvajanja zajedničke izjave o opredijeljenosti lidera u BiH za napredak u evropskim integracijama i neophodne reforme najavljeno je stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Mogu li biti postignuti očekivani rezultati s obzirom na to da su već isplivale duboke razlike u vezi sa ključnim pitanjima kao što je uspostavljanje mehanizma koordinacije?

CVIJANOVIĆ: Ako svi budu uvažavali ustavne nadležnosti i sve druge realnosti, onda imamo neke šanse da se krećemo ka EU, ma kako to bio dug put. Ali pošto po Ivanićevim izjavama o mehanizmu koordinacije vidim iz kojih sarajevskih krugova i evropskih prestonica vjetar duva, onda su moja očekivanja ravna nuli. Podrška stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je pozitivna poruka. Ali, ništa to ne vrijedi ako nemate sistem koordinacije u kojem svaki nivo vlasti ispunjava svoje obaveze u skladu sa sopstvenim ustavnim kapacitetom, ako nemate mehanizam za usaglašavanje i formulisanje stavova na unutrašnjem planu prije nego što budu saopšteni EU ili ako nemate inkluzivan međuinstitucionalni mehanizam za razrješavanje sporova u vezi sa nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Bez takve koordinacije zasnovane na ustavnim nadležnostima ne možete izraditi program integrisanja, što je pretpostavka za bilo kakvu ozbiljnu aktivnost na evropskom putu, ne možete popuniti ogromni upitnik Evropske komisije, niti da ga sistematizovati, ne možete da definišete sektorske politike koje su osnov za povlačenje sredstava EU, ne možete da formirate pregovaračke grupe sve i da dobijete status kandidata i datum za pregovore, niti možete da formulišete zajedničke pozicije i stavove o pitanjima iz pregovaračkih poglavlja. Bez toga jednostavno ne možete ništa i to je realnost. Ako se neko u FBiH, uključujući i kantone, želi odreći svojih nadležnosti u procesu evropskih integracija u korist nivoa BiH, to je njihov problem, ali kad je riječ o Vladi RS i o poziciji Srpske u tom procesu, mi nemamo namjeru da učestvujemo u kreiranju rješenja koja su iščašena iz Ustava.

Ministri dobro rade

* GLAS: Jeste li zadovoljni pojedinačnim radom ministara?

CVIJANOVIĆ: Vladu čine ministri imenovani od strane koalicije koja je pobijedila na izborima. Zadovoljna sam radom ministara, funkcionišemo kao tim. Rekonstrukcija Vlade se pravi onda kad tako procijene partije učesnice u koaliciji, a ne onda kad medijima ponestane tema. Ukratko, rekonstrukcija nam nije na dnevnom redu, već teme o kojima sam govorila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.