Željka Cvijanović: Biće ovo brza i veoma hrabra Vlada

Prioriteti rada Vlade biće analize i mjere koje se odnose na rasterećenje privrede, zapošljavanje, povećanje efikasnosti institucija i borba protiv korupcije. Mi moramo da identifikujemo odliv sredstava i naša posebna briga vezana je za javni sektor odnosno javna preduzeća.

Rekla je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” prvog radnog dana u Kabinetu premijera Republike Srpske Željka Cvijanović.

Sama činjenica da je prva dama premijer od nastanka RS odrediće da će biti zabilježena u istoriji, kako kaže, ne svojom zaslugom.

Njeni saradnici kažu da ne poštuje radno vrijeme i da su rijetko imali slobodne vikende. Ona sama da voli da radi, ali da je svjesna da uspjeh dolazi samo ako je taj rad timski.

Od 2007. godine nije koristila pravo na godišnji odmor.

Prvog radnog dana u Kabinetu premijera kaže da se u njenom životu ništa ne mijenja sa novom funkcijom i da je spremna da uloži sve znanje i energiju u posao koji je pred njom. Odlučna je da u tome uspije.

GLAS: Preuzeli ste funkciju predsjednika Vlade, sutra je (danas) već prva sjednica vašeg kabineta. Koje su prve aktivnosti koje ćete preduzeti?

CVIJANOVIĆ: Već smo imali jednu sjednicu konsultativno radnog karaktera na kojoj smo se dogovorili šta treba da bude sutra na dnevnom redu, a šta ćemo ostaviti za druge sjednice. Utvrdili smo plan ponašanja kada je u pitanju Narodna skupština i razgovarali šta od stvari iz ekspozea treba u kratkom roku da se realizuje. Dogovorili smo principe za uspostavljanje važnih tijela kao što su savjeti za poljoprivredu, energetiku. Rasporedili smo obaveze na MUP i Ministarstvo za ekonomske odnose i dogovorili način na koji će biti formiran antikorupcioni tim i čime će se baviti. Naravno, biće uključeno i Ministarstvo pravde, a prioritetni zadatak jeste da se ispitaju sva pravila, direktive i mjere koje takva tijela rade u EU i institucijama EU.

GLAS: Da li su već definisana pravila?

CVIJANOVIĆ: Naravno, jer moći ćemo da kažemo da imamo nešto što se primjenjuje u Evropi i da taj princip želimo da primijenimo ovdje. Takođe pored ovih odluka dogovorili smo se generalno da će ova Vlada raditi timski i da će biti u stalnom kontaktu i u službi građana RS rješavajući konkretne stvari. Svi smo apsolutno svjesni da je situacija teška i da nekada od Vlade očekuju da rješava probleme koje nisu u njenoj nadležnosti, ali ono što je do nas mi ćemo raditi fleksibilno, i pokazati brzinu i kreativnost da dođemo do cilja.

GLAS: Pored formiranja antikorupcionog tima koji će još biti prioriteti Vlade?

CVIJANOVIĆ: Naumili smo takođe da se pozabavimo realizacijom akcionog plana za zapošljavanje i samozapošljavanje, posebno pokretanjem biznisa putem fondova EU. Tu je i pitanje uspostavljanja finansijske discipline. Postoje naznake da ne dobijemo efekte svaki put kada dajemo novac i želimo da se uvede red. Ići ćemo postepeno, analizirati mjere i preduzimati korake. Moraćemo hitno da analiziramo opterećenja koja treba da izdrže naši mali privredni subjekti i vidimo na koji način im se može pomoći da bi preživjeli jer su ovo ozbiljna i surova vremena. Ekspoze sam radila za vrijeme kada je već definisan budžet i ekonomska politika i ciljano odredila prioritete. Nisam se dovoljno bavila određenim kategorijama stanovništva zato što smo se usmjerili da uradimo ono što će doprinijeti svima.

GLAS: Možete li vrlo taksativno da poredate prioritete?

CVIJANOVIĆ: Analize i mjere koje se odnose na rasterećenje privrede, zapošljavanje, povećanje efikasnosti institucija i borba protiv korupcije. Moramo da identifikujemo odliv sredstava i naša posebna briga vezana je za javni sektor odnosno javna preduzeća.

GLAS: Kada su mogući realni efekti na polju zapošljavanja i borbe protiv korupcije, koje građani u svim anketama označavaju najvećim problemom?

CVIJANOVIĆ: Prvo mora da se uspostavi regulatorni okvir da imate mogućnosti da djelujete na adekvatan način posebno kada je u pitanju borba protiv korupcije. Osnaživanje institucija je ono što će se u tom regulatornom okviru definisati odmah. Naravno, najveći zadatak jeste da se mobiliše politička volja koja postoji. A kako se mobiliše ta volja? Pa kad barem jednim primjerom pokažete da jedna institucija snažno stoji iza tog posla onda se to lako preliva na sve ostale. Mi ćemo pokazati da smo spremni da to uradimo. Prioritetno ćemo rješavati strateške stvari.

GLAS: Kada će se desiti taj jedan primjer?

CVIJANOVIĆ: Mi već sada mobilišemo volju. Ali ako me vi pitate da li premijer treba da ide i da hapsi ljude reći ću vam ne. Institucije treba da rade i štite i društvo i pojedinca.

GLAS: Kako brzo doći do vidnog rezultata?

CVIJANOVIĆ: Ne postoji recept da sutra ustanete i sve stvari da budu drugačije. Ali postoji recept u kojem slažete neke stvari i tačno znate dokle ćete doći do cilja. Vlada koja je otišla bila je opterećena rješavanjem socijalnih problema. Mi želimo da neke stvari popravljamo i da uradimo konkretne korake. Vlada je već nekoliko puta intervenisala i u privatnom sektoru iz jednog razloga, a to je da sačuva radna mjesta. Sada moramo da vidimo šta možemo da uradimo i učinimo realna rasterećenja privredi.

GLAS: Vlada je spremna da se odrekne dijela prihoda u korist privrede, kojih prihoda?

CVIJANOVIĆ: To je samo dio. Ali Vlada nipošto nije spremna da pokriva loše poslovanje preduzeća ili loše investicije kao ni neodgovorno ponašanje. Moramo se otvarati za nove investicije i zato je važno da se reformiše poslovni ambijent. Ako hoćete investicije onda morate da ponudite nešto. Pitanje je zašto bi neki prostor RS ili BiH bio primamljiviji nekom stranom investitoru od regije? Možda zato što imamo resurse, ali šta nudimo tom nekom što želi da dođe. I to je stvar konkurencije. Treba da budemo samoorganizovani da znamo na koji način da iskoristimo resurse, a pri tome ne smijemo zaboraviti da BiH u cjelini nije atraktivan rajski prostor za investitore. Imamo i drugi problem u društvu. Ovdje često postoji iskrivljena slika kako strani investitor dolazi sa vrećom para kao humanitarna organizacija ali to nije tako, on je došao da zaradi novac, ali i da zaposli ljude. Ako ne budemo razumjeli da je to obostrani interes, onda nismo ništa postigli.

GLAS: Ako govorimo o štednji institucija onda to izgleda kao marketinški trik. Ne povećavaju li se sami prihodi u budžetu ukoliko kontrolni organi poprave svoj rad?

CVIJANOVIĆ: Pojačani i predan rad kontrolnih organa je pitanje koje će sigurno biti jedan od glavnih zadataka ove Vlade. A kada govorimo o štednji, pa prvo moramo vidjeti kolika je to plata ministra u RS i uporediti je sa nekim drugim ministrima. Ako to uradite, vidjećete da je neuporedivo manja. Veoma sam otvorena u tom smislu i da bi sve bilo dostupno u tom smislu napravićemo katalog uporednih plata i privilegija koji će reći sve.

GLAS: Šta ćete time postići?

CVIJANOVIĆ: Odgovoriću vam pitanjem: zašto bismo krili? Ako kažem da ćemo transparentno trošiti budžetski novac, zar nije transparentno da znamo ko koliko dobija iz tog budžeta za svoj rad. Zar nije transparentno da znamo zašto viši stručni saradnik na nivou BiH ima platu koja je jednaka ministarskoj u RS. Šta on to rješava i kakvu odgovornost on nosi? Moramo biti otvoreni i pošteni. Treba li država da funkcioniše na način da imate administrativnu strukturu od 22.000 ljudi koji imaju prioritet u odnosu i na nas, ali prije svega na našeg penzionera, prosvjetnog radnika ili ljekara.

GLAS: Rekli ste da je veoma važan rad kontrolnih organa?

CVIJANOVIĆ: Veoma je važno da kontrolni organi izvršavaju svoje obaveze. Već smo zakazali sastanke koji se odnose na sektor poljoprivrede gdje ćemo izaći sa mjerama, sastanke sa fondovima gdje hoćemo da povučemo crtu i da kažemo šta to treba da se uradi da bi bili vidljivi efekti. Sigurna sam da efekti mogu biti vidljivi, ali treba da imamo organizovanije ponašanje i ne svodi se sve na to da napravite uštede u budžetu. Treba biti hrabar i ne posmatrati stvari jednostrano. Mislim da je jako važno da razvijamo princip solidarnosti i da shvatimo da je to budžet od kojeg svi treba da živimo.

GLAS: Kažete da će svaki direktor, član UO i NO biti vezan za rezultate rada. Da li to znači da će otići oni koji posluju sa gubicima, iako imaju monopole u svojim djelatnostima?

CVIJANOVIĆ: Rezultati rada su mjerilo svakog od nas. Zašto bi neki direktor bio privilegovan, a neki ministar nije? Ako je neko direktor u nekoj školi, a stvari u toj školi ne funkcionišu, onda on treba da ode. Ne treba da postoje zaštićene kategorije. Ima određenih sistema koji su zaista problematični i ne može da se kaže preko noći da će se riješiti problemi na primjer "Željeznica RS". Međutim, ima preduzeća koja po logici stvari treba da proizvode dobitke, a ne gubitke. Treba da vidimo zašto to nije onda tako. Vlada treba da bude brza i hrabra i sigurna sam da će to biti.

GLAS: Na koji način ćete povećati efikasnost rada Vlade?

CVIJANOVIĆ: Donijeli smo već odluku da se do kraja iduće sedmice tačno iznese kakvo je stanje u službama i da li ima predmeta koji čekaju. Meni su rekli da ima onih koji čekaju po pola ili po dvije godine. E pa toga više neće biti. Ako iz nekog razloga premijer, ministar ili načelnik nekog odjeljenja u Vladi nije uradio svoj posao u roku, onda moramo da znamo da li ima previše predmeta, pa da to preraspodijelimo, a ako nije to, nego je neko lijen, onda ćemo to na drugi način rješavati.

GLAS: Stalno pričamo o lošima, ali u RS postoje i neki dobri primjeri, ljudi koji dobro rade svoj posao? Kada će doći vrijeme za nagrade?

CVIJANOVIĆ: Jesmo fokusirani da pričamo o kaznama, ali bojim se da one nisu uvijek preduzimane. Mislim da postoje rokovi koji nisu ispoštovani, ali i to je vjerovatno nasljeđe prošlosti. Tačno je da treba da počnemo ne da njegujemo, nego da promovišemo i hvalimo uspješnost. Ima jako dobrih i uspješnih ljudi u našem društvu, bilo da su u pitanju menadžeri, učenici ili studenti i oni su mnogo radili na sebi da bi doprinijeli društvu. Potrebno je da njegujemo odličnost i da pokažemo da su oni ogledalo Republike Srpske. Ne vjerujem u čuda, vjerujem samo u predan rad i u organizovanje, ali morate da znate i gdje su granice.

GLAS: Najavili ste formiranje zavoda za socijalnu zaštitu, savjet za poljoprivredu, savjeta za energetiku. Jesu li to nova tijela za one zadatke koje treba da realizuju nadležne institucije?

CVIJANOVIĆ: Nisu, njihova uloga biće da pojačaju određene aktivnosti. Pitanje je zašto u svijetu postoji tako nešto. Pa zato što treba da se uspostavi dinamika, jer nekad u institucijama nemate sve stručnjake koje ima društvo. Ovo je način da formalizujete mjesto gdje ćete dobijati savjete i preporuke stručnjaka i institucijama će biti lakše. Savjeti nisu zamjena za institucije nego dodatni motor koji daje kreativnija rješenja od onih koja može administrativna služba da iznjedri. To je niz stručnjaka objedinjen na rješavanju i postavljanju strateških pravaca u nekoj oblasti. Što više pametnih glava, bolje će biti institucijama i narodu.

GLAS: Rekli ste da će ovo biti narodna Vlada? Kako ćete to postići?

CVIJANOVIĆ: Tako što ćemo uključiti ljude da kao dio sistema doprinesu društvu svojim idejama. Ako se dešava da neka komisija očekuje da mu na noge dođe neki teški bolesnik, ratni vojni invalid ili neko drugi ko je ugrožen onda ćemo morati da to mijenjamo i da vidimo da li se očekuje da oni dođu na noge komisiji ili će komisija ići na noge njima. To je otvorenost prema društvu, jer zašto komisije ne bi bile mobilni timovi. Imamo bezbroj načina da možemo biti otvoreni prema građanima i u kontaktu s njima.

GLAS: S obzirom na to da ste prva žena premijer neminovno ćete ući u istoriju. Imate li dovoljno snage i energije da uspijete?

CVIJANOVIĆ: Mislim da imam. Nikada nisam razdvajala svijet na muški i ženski. Ako je ovo muški svijet, onda mislim da sam u njemu dobro uspijevala. Ali sam svjesna da razlike postoje i da će neko uvijek da sumnja više ako je ženi data neka pozicija. U ovoj Vladi je šest žena, mnogo je žena koje vode i velike privredne subjekte. Moramo biti realni i reći da žena koja ima poziciju i dalje radi u kući i da je to prilično nepravedno. Ali žene su ipak organizovanije i uspijevaju da stignu.

GLAS: Kažu da žena u našim krajevima mora dva puta više da radi od muškarca da bi došla na isto mjesto na koje je došao on. Jeste li Vi dva puta više radili?

CVIJANOVIĆ: Uvijek sam radila dva puta više, jer sam stalno imala dva posla. U principu tako radim zato što mislim da to tako treba, a ne zato da bih došla do nečeg ili nekom pokazala ili dokazala nešto. Prvu stvar sam dokazala sebi kada sam bila majka student. Kada sam uspjela poslije porođaja da spremim dva najteža ispita, ništa više nisam imala potrebu da dokazujem. To je bio samo moj test. Taj test sam riješila kada sam imala 21 godinu i nisam imala više dilema.

GLAS: Da li je tačno da je za Vas odmor gubljenje vremena?

CVIJANOVIĆ: Nisam bila na odmoru od 2007. godine. Nekada sam čak i pisala da sam na odmoru, ali sam radila. To nije popularno reći, ali tako je bilo. Moj odmor je bio poneki vikend plus jedan dan, ali od 2007. nisam koristila odmor.

GLAS: Jeste li izabrali tim saradnika?

CVIJANOVIĆ: Jesam, ali biće tu još ljudi. Od tima tražim posvećenost i želim da imam ljude koji mogu da isprate dinamiku koju imam i način na koji funkcionišem. Volim ljude da naučim, ali i da ja od nekoga naučim.

GLAS: Vaši saradnici kažu da ste pravedni, ali veoma radni i da tražite da ne poštuju radno vrijeme do 16 časova?

CVIJANOVIĆ: To je tako. Možda je to malo nepravedno, ali ministarstvo iz kojeg sam otišla je bio jedan mlad tim koji sam napravila. Formirali smo neka pravila ponašanja i oni nisu imali nijedan neradni dan. Mi smo tako funkcionisali, raditi ne znači doći u ministarstvo, nego da razmjenjujete i-mejlove i kada niste tu. Ali znam da su svi oni sada spremni na svaki zadatak koji im postavite.

GLAS: Puno planova. Da li je malo dvije godine?

CVIJANOVIĆ: Bilo bi lijepo da je šest godina. Nisu ovo nerealne stvari. Ne možete da kažete sutra će biti dobro ako to nije realno. Svjesna sam situacije i ne bih željela da kažem nikome kako jeste dobro, a nije. Mislim da ta otvorenost Vlade nije da govori da se dobro živi, a živi se loše. Mora da se prepozna da postoje ljudi koji se mnogo pate. Međutim, pogrešna je predstava i o tome da ako ste u nekoj instituciji imate privilegije. Ako ja radim 13 časova dnevno, ja ne znam šta je privilegija.

Društvene mreže

GLAS: Rijetki funkcioneri u RS komuniciraju s građanima na društvenim mrežama. Da li je neophodno da premijer ostvari tu komunikaciju koja je dvosmjerna?

CVIJANOVIĆ: Ovaj premijer RS će biti u komunikaciji sa građanima na društvenim mrežama. Mislim da treba da budemo otvoreni za razgovor, jer onako kako smo došli na funkcije možemo sa njih i da odemo. Svoje navike nisam mijenjala ni kada sam bila šef Kabineta predsjednika Vlade, ni ministar, a nemam namjeru ni sada. Tamo gdje sam išla idem i sada. Oni koji su mi bili prijatelji su i dalje moji prijatelji. Komuniciram sa mnogo ljudi i mnogi imaju moj broj telefona. Dok sam bila mandatar čula sam razne stvari što nijedan muški kandidat nije preživio. Nikome nisu po školama tražili đačku knjižicu što su meni radili, ali u mom životu nema tajni.

Saradnja

GLAS: Koji će biti prioriteti Vlade na spoljnom planu?

CVIJANOVIĆ: Ostaju oni prioriteti koji su utvrđeni i to je definitivno proces integracija. Mislim da je jako dobro da usvajamo evropske standarde i kada to radimo to je prvenstveno zbog nas a tek onda zato što je to cilj koji je postavljen. Naš problem u unutrašnjem funkcionisanju u BiH je nerazumijevanje i nepovjerenje. Nema kohezije, ali ona ne mora ni da bude ako svako hoće da radi svoj posao. Imam nekoliko ideja i znam da ako hoću da ih realizujem moram da imam dobru saradnju sa drugim entitetom. I do sada sam pokušavala da sarađujem sa njima ali je kod njih stalno bila neka kriza. Pored toga naš strateški prioritet je saradnja sa Srbijom i sada je to počelo da se stavlja u konkretne okvire, a jedan od njih je projekat "Podrinje".

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.