Zanemaruju hiljade dokaza o zločinima nad Srbima

Željka Dobrić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Zanemaruju hiljade dokaza o zločinima nad Srbima

BANjALUKA - Tužilaštvo i Sud BiH rade pomalo na ponekom predmetu zločina nad Srbima i dovode ga do optužnice, ali i pored hiljada stranica dokaza o ratnim zločinima koje smo im dostavili, većina "velikih slučajeva" još je u fazi istrage.

Rekao je to "Glasu Srpske" koordinator tima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za istraživanje i dokumentovanje krivičnih djela ratnog zločina Simo Tuševljak.

- Za sve velike predmete poput "Silosa", "Petog korpusa", "Tuzlanske kolone", "Dobrovoljačke ulice", te za predmete zločina koje su počinili mudžahedini, dostavili smo dokumentaciju koja se po svakom tom predmetu mjeri hiljadama stranica, 200 izjava svjedoka, video-zapisima, obdukcionim nalazima, zapisnicima sa ekshumacija, a većina njih je još u fazi istrage - rekao je Tuševljak.

Paradoks je, tvrdi Tuševljak, da je Mirsad Repak u Holandiji osuđen za zločin koji je počinio u Dretelju, a Tužilaštvo BiH taj slučaj još istražuje.

- Nezadovoljni smo što mnoge istrage još nisu završene. Okončana je istraga za logor "Silos", ali još niko nije pritvoren - rekao je Tuševljak.

Zbog ratnih zločina nad srpskim narodom u proteklom ratu, tim Ministarstva unutrašnjih poslova RS dostavio je Tužilaštvu BiH čak 925 prijava.

Postoji 3.299 dosijea o stradanju Srba u Sarajevu, kao i 240 prijava protiv 1.496 lica za koje postoji osnovana sumnja da su počinili ratne zločine nad Srbima, a niti jedan od tih slučajeva nije procesuiran u Tužilaštvu BiH niti je proslijeđen Sudu BiH.

MUP RS dostavio je krajem prošle godine i drugu dopunu izvještaja Tužilaštvu BiH protiv pripadnika 5. korpusa Armije RBiH Atifa Dudakovića, Mirsada Selmanovića, Husnije Avdagića, Muhameda Delalića, Zijada Nanića, Ibrahima Nadarevića, Senada Šaganovića i Seada Jusića, koji su planirali, naredili i pokrenuli napade na civilno stanovništvo. Prema izvještaju MUP-a RS, sumnja se da su oni tokom vojne akcije "Sana 1995" planirali, naredili i pokrenuli napade na civilno stanovništvo. Tokom te akcije ubijena su 132 civila granatiranjem, upotrebom vatrenog i hladnog oružja i namjernim nanošenjem tjelesnih povreda sa smrtnom posljedicom. Samo dopuna izvještaja sadrži 1.117 stranica pisanog materijala, a aktivnosti na otkrivanju krivičnih djela u vezi sa ratnim zločinima se nastavljaju kontinuirano.

Predsjednik Organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović rekao je da su Srbi samo na osnovu izjava svjedoka privođeni na ispitivanje, te zatvarani kako, navodno, ne bi uticali na svjedoke i istragu, dok je Dudaković na slobodi i pored video-snimaka na kojima direktno naređuje likvidacije, te brojnih izjava svjedoka i zarobljenika i drugih dokaza.

- Informacije o zločinima nad Srbima dostavljamo nadležnim institucijama od 1996. godine, ali bošnjački korpus u Sarajevu još ima otvorenu podršku međunarodnog faktora koji odlučuje i o optuživanju i o presuđivanju, pa zbog toga slučajevi zločina nad Srbima tapkaju u mjestu - rekao je Mitrović.

Samo Savez logoraša RS Međunarodnom sudu pravde u Hagu dostavio je 850 predmeta u vezi sa ratnim zločinima nad Srbima u kojima se navodi 7.020 imena potencijalnih počinilaca nad više od 22.000 Srba.

- Dva puta sam bio svjedok pred Međunarodnim sudom u Hagu i na osnovu toga tvrdim da su dokazi za ratne zločine koje je prikupila RS bar za 50 odsto bolji i relevantniji u odnosu na one koje su dostavljali Bošnjaci i na osnovu kojih su osuđivani Srbi - tvrdi predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić.

U Tužilaštvu BiH, i pored sve dokumentacije koja im je iz RS servirana, svoj nerad pravdaju kompleksnošću predmeta.

Ejup Ganić

Republički centar za istraživanje ratnih zločina RS predao je krajem avgusta Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo novu dokumentaciju o slučajevima "Dobrovoljačka" i "Ganić", koja bi zatim trebalo da bude proslijeđena Tužilaštvu BiH.

Samo u novim dokazima, između ostalog, nalaze se izjave stotina svjedoka, naređenje MUP-a RBiH od 29. aprila 1992. godine o sprovođenju odluke tadašnjeg Predsjedništva RBiH i snimci koji prikazuju ulogu Ejupa Ganića u pomenutim zločinima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.