Zakoni o pravosuđu moraju biti hitno izmijenjeni

Banjaluka, Gradiška - Zvaničnici RS očekuju da u Parlament BiH po hitnom postupku budu upućeni zakoni koji će poslužiti kao osnov za reformu pravosuđa BiH, a istovremeno nastavljaju i pripreme za referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH ukoliko reforma i dalje bude opstruisana.

Na sastanku ministara pravde BiH, RS i FBiH u Briselu u četvrtak usaglašeni su koraci za reformu pravosuđa, a popunjavanjem upražnjenih mjesta u petak je kompletirana Republička komisija za sprovođenje referenduma.

Govoreći o protokolu potpisanom u Briselu, kojim je definisano da polazna tačka za reformu pravosuđa BiH bude nacrt zakona o sudovima čiji je predlagač Srpska, predsjednik RS Milorad Dodik je rekao da to nije riješilo sva otvorena pitanja, ali je uspostavljen model po kojem bi trebalo da ona budu rješavana.

- Briselski sastanak nije riješio sva pitanja, ali je otvorio dijalog i uspostavio model po kojem će ta pitanja biti rješavana u narednim danima. Biće još sastanaka i razgovora. Očekujem da ubrzano bude koncipirana reforma i da izmjene neophodnih zakona budu upućene u Parlament BiH kako bi sektor pravosuđa bio potpuno stabilizovan - rekao je Dodik u petak u Gradišci.

Paralelno sa dijalogom o reformi pravosuđa traju i aktivnosti za pripremu referenduma za koji se RS odlučila zbog nezadovoljstva radom pravosuđa na nivou BiH. Republička komisija za sprovođenje referenduma kompletirana je članovima koje su predložile stranke vladajuće većine i Slobodni demokratski srpski klub (SDS-K). Oni su imenovali dodatne članove nakon što su opozicione partije odbile da daju svoje predstavnike. SNSD će imati četiri, DNS i SP po dva i SDS-K jednog člana.

Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine RS Radovan Vuković očekuje da sastav komisije bude zvanično potvrđen na sjednici parlamenta zakazanoj za utorak.

- SNSD će predložiti da predsjednik komisije bude jedan od njegovih članova - kazao je Vuković.

SNSD je predložio da u komisiju budu imenovani Željko Mirjanić, Ljiljana Dabić, Vili Kuljanac i Dragoljub Reljić. Mirjanić je profesor na Pravnom fakultetu Banjaluka, Dabićeva je šef kabineta gradonačelnika Banjaluke i član Gradske izborne komisije, a član iste komisije je i Kuljanac. Reljić je u prethodnom mandatu bio sekretar Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

DNS je predložio profesora na banjalučkom Pravnom fakultetu i savjetnika u kabinetu predsjednika Narodne skupštine RS Milu Dmičića i pravnika Željka Škondrića koji je sekretar Skupštine grada i predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru. SP je delegirao poslanike Dobrilu Drinić i Dragana Ristića. Prijedlog SDS-K je banjalučki advokat i bivši član Komisije za reformu visokog obrazovanja Darko Kremenović.

Zadatak Republičke komisije za sprovođenje referenduma je da formira komisije u lokalnim zajednicama u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju referenduma. Dmičić kaže da je održavanje referenduma legalno i legitimno demokratsko pravo i da referendum ni u kom slučaju ne krši međunarodne ugovore.

- Referendum ne ugrožava integritet i suverenitet BiH. Referendumsko pitanje je prvenstveno u funkciji da se obezbijedi da sve odluke institucija BiH budu u funkciji uspostavljana stabilne i trajne osnove za rad parlamentarne, izvršne i pravosudne vlasti. Osnovni cilj referenduma je da potvrdi političku volju građana RS, a ima prethodno savjetodavni, a tek usvajanjem odgovarajućih akata i obavezujući karakter - kazao je Dmičić.

Dodao je da referendum sprovodi komisija čiji je osnovni zadatak da se stara o njegovom zakonitom sprovođenju, usklađivanju rada komisija na svim nivoima, obezbjeđivanju materijala za glasanje, štampanju listića i obrazaca i utvrđivanju rezultata.

Narodna skupština RS usvojila je 15. jula odluku o raspisivanju referenduma o zakonima koje su nametnuli visoki predstavnici, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH. Na ovu odluku Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS uložio je veto ističući da je povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. Ustavni sud RS utvrdio je, međutim, da referendumom nisu povrijeđeni interesi bilo kojeg naroda. Nakon te odluke preostaje da ona bude objavljena u "Službenom glasniku RS". Time počinje da teče rok za održavanje referenduma. Zakonom je predviđeno da se referendum održava prve nedjelje nakon isteka 50 dana od dana stupanja na snagu odluke.

Salihović: Uključiti struku

Glavni tužilac BiH Goran Salihović rekao je da u strukturalnom dijalogu u Briselu nije učestvovala struka i da moraju biti pitani sudije i tužioci, odnosno oni koji primjenjuju zakon.

- Nisu učestvovali ni Visoki sudski i tužilački savjet, niti Sud i Tužilaštvo BiH. Ne znam šta su oni usaglasili, ali mi se moramo držati zaključaka Venecijanske komisije i dosadašnjeg strukturalnog dijaloga. Mislim da je to putokaz, ali sve dobre ideje u pogledu svih zakona treba sagledati i pogledati da li su primjenjive - rekao je Salihović.

Ž. D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.