Zagreb gotovo četvrt vijeka ignoriše BiH u vezi sa pitanjem imovine: Hrvati se prave Englezi

Vedrana Kulaga Simić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Zagreb gotovo četvrt vijeka ignoriše BiH u vezi sa pitanjem imovine: Hrvati se prave Englezi

SARAJEVO - Hrvatska gotovo četvrt vijeka ignoriše zahtjeve i pisma koje BiH šalje na adresu zvaničnog Zagreba s ciljem zaštite imovine na njihovoj teritoriji, a pretjeranog optimizma da će biti bolje nema ni nakon posljednjeg sastanka resornih ministara.

Predsjedništvo BiH je još sredinom jula 2019. godine ponovo pokrenulo ovu priču, zatraživši od nadležnih institucija i sektora unutar njih da pripreme detaljnu informaciju o preduzetim koracima u cilju zaštite imovine BiH u susjednoj Hrvatskoj, od spiska imovine pravnih i fizičkih lica koju BiH potražuje, vrijednosti, pokrenutih pravnih radnji te puna informacija o svim zakonima, uredbama i ostalim pravnim aktima u toj državi koji predstavljaju problem licima iz BiH da imovinu koja im pripada vrate pod svoje.

Odgovarajući na pitanja “Glasa Srpske” šta je do sada urađeno na tom polju, u Ministarstvu pravde BiH su podsjetili da su pregovori između komisija BiH i Hrvatske o zaključivanju Ugovora o imovinsko-pravnim odnosima započeli 1997. i okončani 2005. godine bez  potpisanog ugovora, s tim da je od tada bilo više inicijativa iz BiH u cilju usklađivanja stavova po pitanju sadržaja tog ugovora, ali na njih nije stigao odgovor iz Hrvatske. U Zagrebu su u martu 2006. godine ponovo zasjedali članovi tih komisija te je iznova otvoreno pitanje sadržaja tog ugovora. U Ministarstvu pravde su pojasnili da je BiH tada istaknuta dva sporna pitanja - stanarsko pravo i zamjena imovine izbjeglih iz Hrvatske u BiH.

- S hrvatske strane iznesen je stav kako stanarsko pravo nije imovinsko pravo i da ne može biti predmet ugovora, što potvrđuju i sudska praksa u Hrvatskoj i odluke Suda za ljudska prava u Strazburu.  Predstavnici Vlade Hrvatske su se tada obavezali da će Savjetu ministara BiH  uputiti pismo sa jasnim stavovima i predlozima. Prema informacijama, koje imamo, ono, do danas, nije dostavljeno - istakli su u resoru pravde u Savjetu ministara.

Nova inicijativa u zvanični Zagreb je upućena u septembru 2018, ali u Ministarstvu pravde BiH tvrde da na inicijativu nije nikada zaprimljen odgovor iz Hrvatske.

- Na sastanku ministra pravde BiH i hrvatskog ministara pravosuđa i uprave 1. juna 2021. ponovno je izražena volja obje strane za zaključenje ugovora. Strane su se obavezale da će pokrenuti tu proceduru nakon što hrvatska strana odgovori na inicijativu Ministarstva pravde BiH - zaključili su u Ministarstvu.

BiH je, kao jedna od država nasljednica SFRJ, potpisala i ratifikovala Sporazum o pitanjima sukcesije koji je stupio na snagu u junu 2004. godine i u kojem je navedeno da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine. Hrvatski sabor je 2018. usvojio izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom, kojom je Hrvatskoj odobrio da imovinu koja je vlasništvo BiH, a na njenoj je teritoriji, daje u koncesiju, sa relativno niskim početnim cijene za zakup s obzirom na lokacije i stanje objekata.

Problema te vrste sa Hrvatskom nema samo BiH. Advokat Zoran Ristić, koji je i predsjednik Udruženja “Oduzeta imovina”, koji se godinama bori za vraćanje imovine koju su preduzeća iz bivše Jugoslavije imala u Hrvatskoj. Zagreb, istakao je, polazi od toga da je imovina BiH i Srbije u Hrvatskoj, i koja se mahom nalazi uz obalu, njihova dok ne bude potpisan bilateralni sporazumi s tim državama, što je, kako kaže, pravni nonsens.

Pravobranilaštvo

Da je položaj BiH u svojstvu titulara imovine u Hrvatskoj dodatno otežan, ne kriju ni u Pravobranilaštvu BiH. U posljednjoj informaciji su istakli da su nakon stupanja na snagu spornog zakona Hrvatske pokrenuti postupci i konkursi koji dovode do zaključivanja Ugovora o višegodišnjem zakupu tih nekretnica, a s druge strane su pokrenuti postupci radi zaštite.

- Organi Hrvatske zauzeli su stav da je za povrat imovine BiH u Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o sukcesiji potrebno zaključiti poseban bilateralni sporazum između BiH i Hrvatske. Moraju se intenzivirati te aktivnosti - zaključili su u Pravobranilaštvu BiH. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.