Vlada RS: Dugogodišnji obrazac političkog odlučivanja Ustavnog suda BiH

Srna
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Vlada RS: Dugogodišnji obrazac političkog odlučivanja Ustavnog suda BiH

Banjaluka - Odluka Ustavnog suda BiH o referendumu o Danu Republike Srpske slijedi dugogodišnji obrazac djelovanja ovog suda kao političkog instrumenta SDA i visokog predstavnika u nastojanjima da podriju Republiku Srpsku i centralizuju vlast u Sarajevu, saopšteno je iz Vlade Srpske.

U saopštenju, u kojem se iznosi stav Vlade Republike Srpske o odluci Ustavnog suda BiH o referendumu o Danu Republike, navodi se da je američka nevladina organizacije Dom slobode /Freedom House/ nedavno objavila da je odluka Suda o Danu Republike iz 2015. godine "primjer politizacije pravosuđa".


"Dvojica sudija Ustavnog suda iz reda Bošnjaka, koji su bivši funkcioneri SDA /generalni sekretar i potpredsjednik/ glasaju dosljedno i u skladu sa političkim interesima SDA, a ne prema pravnom meritumu predmeta. Strane sudije glasaju u skladu sa željama visokog predstavnika, koje su obično usklađene sa namjerama SDA. Jedan sudija iz Austrije, koji je radio u Ustavom sudu, priznao je da je postojao 'prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika'...", naglašavaju iz Vlade Srpske.

U saopštenju se ističe da je politička priroda Suda upravo razlog zbog kojeg veliki broj njegovih odluka nikada nije sproveden. "Od 2004. godine, institucije nisu sprovele 91 odluku Ustavnog suda. Najočigledniji primjer je odluka Ustavnog suda iz 2010. godine kojom je izborni sistem za grad Mostar proglašen neustavnim, a koja tek treba da se sprovede", podsjeća se u saopštenju.

Iz Vlade Srpske naglašavaju da osporavanje Dana Republike od SDA je očigledno politički pokušaj da se ponizi Republika Srpska i proizvede kriza.

"Republika Srpska slavi Dan Republike već 20 godina, kao što kantoni sa bošnjačkom većinom slave praznike od posebnog značaja za Bošnjake, a kantoni sa hrvatskom većinom praznike od posebnog značaja za Hrvate. Nijedan takav praznik nikome ne nanosi štetu, niti povređuje bilo čija ustavna prava. Međutim, SDA je izdvojila samo jedan dan - Dan Republike Srpske, koji sada pravno osporava ignorišući hrvatske i bošnjačke praznike", navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Vlade Republike Srpske.

Iz Vlade Srpske ističu da je Republika Srpska razočarana što se novom odlukom Ustavnog suda BiH o referendumu nastavlja obrazac većinskog odlučivanja prema politici, a ne pravnom meritumu i naglašava da je Republika Srpska i dalje uvjerena da je referendum o Danu Republike potpuno u skladu sa važećim zakonima, kao i sa provođenjem ranije odluke Ustavnog suda o Zakonu o praznicima.

U saopštenju se podsjeća da je 15. jula 2016. godine Narodna skupština Republike Srpske, na osnovu Zakona o referendumu i građanskim inicijativama Republike Srpske iz 2010. godine, izglasala referendum, na kom će od građana Srpske biti zatraženo mišljenje o tome da li 9. januar treba i dalje da se slavi kao Dan Republike.

"Ustav Republike Srpske konkretno govori o referendumu u članovima 70 i 77. Venecijanska komisija Savjeta Evrope detaljno je analizirala usklađenost Ustava Republike Srpske sa Ustavom BiH i nijednom nije prigovorila na odredbu Ustava Srpske o referendumu. Zakon o referendumu Republike Srpske iz 2010. godine izrađen je u svjetlu Kodeksa dobre prakse Venecijanske komisije i Preporuka Ministarskog komiteta Savjeta Evrope državama članicama o učešću građana u javnom životu na lokalnom nivou", precizira se u saopštenju.

Iz Vlade Srpske naglašavaju da se odluka Ustavnog suda iz novembra 2015. godine ne može tumačiti kao zabrana Republici Srpskoj da obilježava dan svog nastanka.

"Odluka Ustavnog suda iz novembra 2015. godine ne može se tumačiti kao zabrana Republici Srpskoj da obilježava 9. januar kao godišnjicu svog osnivanja. Takvim tumačenjem, neustavnim bi se učinio sve i jedan javni praznik u Republici Srpskoj i FBiH ili bi ono značilo uvođenje etničke diskriminacije Srba.

Ako bi se odluka Ustavnog suda tumačila kao zabrana obilježavanja 9. januara samo zato što se poklapa sa pravoslavnim praznikom Svetim Stefanom, onda bi to zahtijevalo da svi javni praznici kojima se obilježavaju vjerski praznici - ili svi oni koji padaju na dan vjerskog praznika - budu zabranjeni. Pošto je svaki dan neki katolički i pravoslavni praznik, zabrana bi se odnosila na sve praznike, uključujući i sekularne", pojašnjavaju iz Vlade Srpske.

Ako bi se odluka Ustavnog suda BiH tumačila kao zabrana obilježavanja Dana Republike Srpske zato što se, navodno, favorizuje jedan narod u odnosu na druge, navodi se u saopštenju, to bi onda sigurno značilo obaveznu zabranu obilježavanja 1. marta, koji se u Federaciji BiH proslavlja kao "dan nezavisnosti".

"Federalni praznik 1. mart predstavlja godišnjicu referenduma održanog 1992. godine, na kom su Bošnjaci i Hrvati izglasali jednostrano otcjepljenje BiH od Jugoslavije. Srbi su se snažno protivili održavanju referenduma i u njemu nisu ni učestvovali. Srbi smatraju 1. mart godišnjicom nezakonitog referenduma koji je Srbe iz BiH otrgnuo od njihove otadžbine, Jugoslavije, i doveo do rata. Federalni praznik 1. mart 'favorizuje' Bošnjake i Hrvate barem onoliko koliko 9. januar, praznik Republike Srpske, 'favorizuje' Srbe", konstatuju iz Vlade Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.