Vjerske zajednice i NVO u klinču zbog istopolne zajednice

Svjetlana Šurlan
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Vjerske zajednice i NVO u klinču zbog istopolne zajednice

Strazbur - Tri dominantne vjerske zajednice izjasnile su se protiv legalizacije istopolnih zajednica u BiH koja je nagoviještena odlukom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu pokrenutom protiv Italije, koja tretira ovo vrlo osjetljivo pitanje, postala je pravosnažna. U nevladinom sektoru su istakli da iz nje proizilazi obaveza za sve članice Savjeta Evrope, među kojima je i BiH, da legalizuju istopolne zajednice. Time je ponovo otvorena vrela tema, a dok na političkoj sceni izbjegavaju da se o njoj izjašnjavaju u vjerskim zajednicama nemaju dilemu da su istopolni brakovi neprihvatljivi.

Jerej Vladimir Vranić na sajtu Srpske pravoslavne crkve navodi da crkva ne može imati drugačiji stav od onoga projavljenog u Svetom pismu da je istopolno opredjeljenje neprirodno i pogrešno.

- Crkva samo želi da ukaže da nije baš uvek dobar svaki ljudski nagon čak i kada ne ugrožava prava drugih - naveo je Vranić i dodao da za crkvu djeluje usiljeno da se u posljednje vrijeme ljudski nagoni selektivno biraju i prikrivaju iza zakona o ljudskim pravima.

Rimokatolička crkva takođe oštro kritikuje odobravanje brakova između partnera istog pola. Generalni sekretar Biskupske konferencije BiH monsinjor Ivo Tomašević kaže za "Glas Srpske" da je brak uvijek vrijednost između muškarca i žene.

- To je najbolje mjesto gdje djeca rastu, gdje ih odgajaju i to je posebna vrijednost gdje se stvara život. Ljudski život kao najveća vrijednost treba štiti, a on se daruje u zajednici muškarca i žene i Katolička crkva to podržava jer štiti život od začeća do prirodne smrti. Ono što se priječi tome i što napada život ne može naići na podršku crkve - rekao je Tomašević.

Sličan je i stav Islamske zajednice jer je homoseksualizam u islamu izričito zabranjen.

Evropski sud za ljudska prava razmatrao je slučaj tri istopolna italijanska para koji su od 2008. pokušavali da registruju zajednice u Italiji. Njihovi zahtjevi su odbijani uprkos činjenici da u nekim od italijanskih opština postoji mogućnost simbolične registracije ovakvih zajednica. Iako sud nije utvrdio da je podnosiocima žalbe prekršeno pravo na brak zaključeno je da je povrijeđeno pravo na privatnost zbog nepostojanja zakona koji bi regulisao zajednice života osoba istog pola.

Organizacija "Civil Rights Defence BiH " saopštila je da odluka Evropskog suda za ljudska prava kao i svaka druga postaje obavezna za BiH jer je članica Savjeta Evrope. Programski savjetnik u toj organizaciji Ena Bavčić rekla je da je Ustavom BiH garantovano da će BiH i oba entiteta obezbijediti najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- Navedeno je da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima direktno primjenjuju u BiH i da ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Dovoljno je da dođe do žalbe Evropskom sudu za ljudska prava i da se on pozove na navedenu odluku i odluči u korist lica koja se žale. BiH će morati da mijenja zakone u procesu pristupanja EU i ne vidim razlog zašto bi se to odgađalo za nekoliko godina. Odugovlačenje samo škodi članovima LGBT zajednice koji ne mogu registrovati bračne zajednice - rekla je Bavčićeva.

Agent BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić kaže da se odluka tiče Italije, a ne drugih zemalja članica Savjeta Evrope i da se nigdje ne navodi da su sve zemlje obavezne da je primijene.

- Sud je uzeo u obzir okolnosti u Italiji i ne bi se moglo reći, kada bi ovakav predmet iz BiH došao u Evropski sud za ljudska prava, da bi odluka bila identična - rekla je Mijićeva.

Stav predstavnika stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH o ovom pitanju juče nismo uspjeli da saznamo. Članovi parlamentarne Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku nisu se javljali na telefon, dok su pojedini poslanici izbjegli razgovor o ovoj temi tvrdeći da nisu upućeni.

Istopolna zajednica

Istopolna zajednica je neformalno ili zakonski priznato partnerstvo između osoba u istopolnom paru. U različitim državama razlikuju se prava, obaveze i uzajamne beneficije para, koje partneri dobijaju registrovanjem zajednice. Istopolne zajednice u zakonima različitih država postoje pod različitim imenima, a najčešće kao građanske zajednice, registrovana partnerstva, zajednička domaćinstva i partnerska domaćinstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.