Vikilis: Optužuju SAD da su odustale od hapšenja, a Srbiju da zna gdje se krije Mladić

NjUJORK - Iako su u javnoj diplomatiji SAD i Zapad javno hvalili srpsku revnost u nastojanjima da Ratko Mladić bude uhapšen, u privatnim kontaktima bili su mnogo kritičniji prema Srbiji, piše "Njujork tajms" pozivajući se na diplomatske depeše koje objavljuje "Vikiliks".

Neki od diplomata su prebacivali da su SAD odustale od lova, dok su drugi sumnjali da Rusi pomažu Mladiću, dok srpski obavještajci prenose informacije o bjeguncima zarad lične koristi.

Španci optužili Srbiju

Španija koja je, posebno, podržavala Srbiju, odbijajući da prizna nezavisnost Kosova plašeći se posljedica koje bi takav potez mogao imati u Baskiji ipak se, sudeći prema internoj korespondenciji diplomate Ramona Abaroa 2008. godine, požalila kako "Srbija uopšte ne sarađuje sa Haškim sudom i savršeno dobro zna gde se Mladić nalazi".

Masa tajnih američkih depeša kojih se dokopao "Vikiliks" i podijelio ih sa nekoliko medija, otkrivaju skepsu prema nastojanjima Srbije, ali i razmimoilaženja koliko snažno treba pritisnuti vlasti u Beogradu.

Podjele oslikavaju zagonetku sa kojom se Evropa suočava pokušavajući, istovremeno, da drži Srbiju odgovornom za ratne zločine, ali i ojača postojeću prozapadnu vladu.

U depešama se, na primjer, predsjednik Boris Tadić opisuje kao "harizmatični lider", koji je "često neodlučan i politički plašljiv".

Kada je američki ambasador za ratne zločine Stiven Rep posjetio Balkan 2009, ostale diplomate su željele odgovor na pitanje da li su SAD izgubile odlučnost da Mladić bude uhapšen.

U tajnoj depeši iz novembra 2009. godine navodi se kako je austrijski diplomata Valentin Incko, visoki predstavnik za BiH, bio zabrinut da je Amerika "odustala od slučaja Mladić", što je stav koji je podržao i njegov zamjenik Amerikanac, koji se požalio "da su američke vojne jedinice koje su radile na slučajevima ratnih zločina otišle".

U depešama se takođe navode "misterije" oko Mladićevog boravišta.  Valentin Incko je tako rekao da se on nalazi u Beogradu pod novim identitetom, moguće uz pomoć agencija za obezbjeđenje koje služe kao mreža podrške.

Rakić i Bulatović

Američke diplomate su, takođe, iznijele privatne rezerve o savjetnicima srpskog predsjednika, koji su se žalili na izostanak saradnje Rusije.

Jedan od savjetnika Miki Rakić bio je posebno zabrinut zbog Mladićevih pristalica koje se sastaju sa ruskim diplomatama.

Rakić je čak putovao u Moskvu gdje se sreo sa savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Nikolajem Petruševim, oko teme u vezi sa ruskom navodnom pomoći Mladiću, koji je tokom vojne karijere održavao bliske veze sa ruskom vojskom.

Ta razmjena mišljenja, piše "Njujork tajms", dovodi do pitanja u vezi sa mogućom ruskom ulogom u pomaganju Mladiću. Zapadne diplomate kažu da se nedostatak volje Rusa da sarađuju u "slučaju Mladić" potpuno uklapa u šemu prema kojoj Kremlj pokušava da umanji značaj Haškog tribunala, koji vidi kao zapadni instrument okrenut protiv pravoslavnih Slovena.

U depešama se, dalje, navodi da su američke diplomate izrazile skepsu oko ministra spoljnih poslova Vuka Jeremića, opisujući ga kao "harvardski obrazovanog genijalca koji svaku pozitivnu interakciju sa Moskvom vidi kao udarac Vašingtonu".

Depeše, takođe, ilustruju razlike između država oko načina na koji Srbiju treba pritisnuti zbog Mladića. Holanđani insistiraju na punoj saradnji kao lakmus testu za članstvo u EU, dok je Francuska bila fleksibilnija.

U depeši iz maja 2009. godine američke diplomate na Balkanu su izvijestile da je Francuska jako nezadovoljna zbog kratkovidog insistiranja Holandije na blokadi Srbije, dok Mladić ne bude uhapšen.

Američke diplomate su izvijestile Vašington da je bliski savjetnih tadašnjeg vicepremijera Ivice Dačića obznanio da je Rade Bulatović, tadašnji šef BIA, znao gdje se, šest mjeseci prije nego što je uhapšen 2008. godine krio  Radovan Karadžić.

- On nije učinio ništa zbog ideološke bliskosti premijera Koštunice sa Karadžićem i nedostatka međunarodnog pritiska - navodi se u depeši.

Dodaje se da je, kada se vlada promijenila, Bulatović predao te informacije u zamjenu za obećanje da će biti imenovan za ambasadora u Siriji.

Doseljenici iz BiH povezani sa teroristima

- Iako potiču iz sredina u kojima se praktikuje umjereni islam, muslimanski imigranti iz BiH koji su tokom devedesetih godina došli u Njemačku, ubrzo su uspostavili značajne kontakte sa međunarodnim islamskim ekstremistima -

ističe se u diplomatskoj depeši poslatoj 19. septembra 2007. u Vašington iz američke ambasade u Berlinu, koju je objavio "Vikiliks".

Prema tvrdnjama američkog diplomate, imigranti iz BiH sa adresom prebivališta u Njemačkoj smatrali su islamiste i pobornike džihada "braćom" koja su njihovim sunarodnicima prvi pritekli u pomoć u danima rata.

- Njemačko državno tužilaštvo smatra da su brojni gradovi u Njemačkoj postali sjedišta islamskih organizacija, a samim tim i potencijalni rasadnici terorističkih akcija. Među njima su Ulm, Noj-Ulm, Braunšvajg, Keln, Berlin i Minster. Najplodnije tlo za razvoj islamskog ekstremizma u Njemačkoj postali su u posljednjih deset godina upravo Ulm i Noj-Ulm. U tim gradovima bio je najveći priliv muslimanskih izbjeglica iz BiH, čime je porasla ionako značajna populacija muslimana u tim gradovima, uglavnom turskog porijekla - piše u depeši.

Kao primjer nastojanja da se radikalizuje lokalno muslimansko stanovništvo, navodi se osnivanje Kuće za interkulturnu saradnju 1996. godine u Noj-Ulmu. U devet godina njenog djelovanja, u toj instituciji su, između ostalog, boravili Mahmud Salim (Bin Ladenov povjerenik zadužen za finansije), Reda Sejam (jedan od organizatora terorističkog napada na Baliju), te Jehija Jusef (regrutovao mlade muslimane za odlazak u džihad).

U jednom dokumentu koji je juče objavio "Vikiliks" navodi se da se Vlada Makedonije 2006. godine, kada je na njenom čelu bio premijer Vlado Bučkovski, zalagala u Haškom tribunalu da se odgodi vraćanje četiri predmeta protiv Albanaca domaćem pravosuđu.

U tajnim telegramima američke ambasade u Skoplju, poslatim centrali u Vašingtonu, navodi se da je Bučkovski na radnoj večeri sa tadašnjim američkim ambasadorom Džilijen Milovanović ispričao da je insistirao da tadašnji makedonski tužilac Aleksandar Prčevski na sastanku sa predstavnicima Haškog tribunala traži verbalno obećanje o odgađanju vraćanja tih slučajeva domaćem pravosuđu.

Šef francuske diplomatije Bernar Kušner je na jesen 2007. godine aktivno radio na postizanju konsenzusa unutar EU o priznavanju nezavisnosti Kosova, proističe iz američke diplomatske prepiske objavljene na sajtu "Vikiliks". 

Srpski domen

Brojnim novim domenima "Vikiliksa" pridružen je i srpski. Sajt "wikileaks.org.rs" registrovan je u Topoli, a prema podacima RNIDS-a aktiviran je u ponedjeljak, 6. decembra.

Grupa hakera koja se naziva "Anonimus" u znak solidarnosti sa "Vikiliksom" izvodi operaciju "Osveta". Hakeri, koji svoje napade koordinišu preko "Tvitera", napali su internetske stranice "Masterkarda" i "Vize" koje su blokirale račun putem kojeg se finansira "Vikiliks" i sajtove vlada.

- S obzirom na globalne razmjere ovih sajber obračuna, kao i na vjerovatnost da će dokumenta sa "Vikiliksa" još dugo kapati,  možemo 28. novembar 2010. slobodno nazvati datumom početka Prvog svjetskog sajber rata - zaključuje "Tajms".

Boris Tadić

Predsjednik Srbije Boris Tadić rekao je da nikada iz MIP-a Španije nije stigla informacija da španski ambasador u Beogradu ima uvjeravanja da srpska vlada zna gdje je Ratko Mladić, kao što je objavio "Njujork tajms", pozivajući se na dokumenta "Vikiliksa".

- Mi ne znamo gde je Ratko Mladić! Da znamo, on bi bio uhapšen danas, i biće uhapšen istog trenutka kada saznamo gde je - rekao je Tadić.

On je podsjetio da je aktuelna Vlada Mirka Cvetkovića preuzela dužnost od Vlade Vojislava Koštunice sredinom 2008. godine, a da je mjesec poslije toga uhapšen Karadžić.

- To je bila rizična operacija, ali Vlada je pokazala da je apsolutno spremna da izvrši svoje obaveze prema Haškom tribunalu - rekao je Tadić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.