Vetom na pomoćni sastav policije?!

BANjALUKA - Delegati iz stranaka sa bošnjačkim predznakom u Vijeću naroda Republike Srpske namjeravaju da ulože veto na izmjene zakona koji predviđa formiranje pomoćnog sastava policije koji je izglasan u republičkom parlamentu, potvrđeno je za "Glas Srpske".

Prvi korak za formiranje pomoćnog sastava policije je napravljen kada je Vlada utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Srpske, a drugi kada su prošle sedmice glasovima poslanika iz stranaka koje čine skupštinsku većinu te izmjene i usvojene, uz negodovanje iz opozicionih stranaka i predstavnika iz reda bošnjačkog naroda.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je, obrazlažući izmjene, da bi pomoćni sastav bio angažovan, na primjer, po potrebi u slučajevima kao što su elementarne nepogode, epidemija ili priliv ilegalnih migranata, upozoravajući i na to da se MUP suočava sa stalnim nedostatkom kadra. Analize pokazuju da u ovom trenutku nedostaje više od 1.000 policajaca.

- Svima koji u ovome vide skrivenu namjeru može se postaviti pitanje - da li su protiv spasavanja života, zaštite imovine - rekao je Karan dodajući da zemlje regiona već imaju formirane pomoćne sastave policije.

Međutim, najava izmjena zakona s ciljem formiranja takvog sastava digla je veliku prašinu, posebno među političkim predstavnicima Bošnjaka u FBiH, ali i u dijelu opozicije u Srpskoj.

Predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Alija Tabaković je potvrdio za "Glas" da su dobili materijale koji su usvojeni u prvom dijelu skupštinskog zasjedanja i da je vrlo vjerovatno da će iskoristiti zakonsku mogućnost i posegnuti za mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

- Sve ćemo znati u roku od pet, šest dana. Pretpostavljam da bi se moglo ići ka donošenju odluke o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa. Detaljno ćemo analizirati zakon - izjavio je Tabaković dodajući da u Klubu ima pet delegata iz probosanskih stranaka i dva iz SNSD-a.

- Imamo dvije trećine koje su potrebne za pokretanje tog mehanizma, tako da u ovom momentu pretpostavljam da bi se moglo ići u tom pravcu. Vidjećemo sa pravnicima i kolegama iz drugih partija, ali ja, u ime SDA, mogu reći da će se vjerovatno pokrenuti donošenje takve odluke - istakao je Tabaković.

U Klubu hrvatskog naroda, s druge strane, ne razmišljaju o toj mogućnosti.

- Neće se podizati vitalni nacionalni interes - izjavila je za "Glas" Nada Tešanović koja je delegat u Klubu Hrvata i potpredsjedavajuća Vijeća iz reda tog naroda.

U prijedlogu je, naime, precizirano da pomoćni sastav policije može biti uspostavljen kad treba da se nadoknadi veliki broj policajaca za obavljanje policijskih poslova. Ako zakon u usvojenom obliku stupi na snagu, izbor pripadnika pomoćnog sastava biće obavljen putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata propisaće Vlada podzakonskim aktom.

O angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije, a u obrazloženju je navedeno da se posegnulo za ovim prijedlogom radi podizanja bezbjednosti na viši nivo, posebno u vrijeme hitnih stanja izazvanih humanitarnim krizama.

Iz vladajućih stranaka, koje su glasale za izmjene i dopune zakona i ideju o formiranju pomoćnog sastava policije, pozvali su i kolege u FBiH da urade isto kako bi, prema tvrdnjama, imali bolji odgovor na prirodne katastrofe i druge izazove kao što je i migrantska kriza koja je, od početka, izazovnija nego u Srpskoj.

Inicijativa o takozvanom rezervnom sastavu policije pojavila se još 2018. zbog migrantske krize. Godinu kasnije je nacrt izmjena i dopuna zakona i usvojen, ali su kasnije iz prijedloga povučeni članovi koji su se ticali tog sastava zbog procedura, novca i negodovanja međunarodnih predstavnika.

I ovaj put se oglasio OHR ističući da, kako su prenijeli mediji u FBiH, s obzirom na istorijski kontekst rezervnog sastava policijskih snaga u BiH, ne iznenađuje da ova činjenica generiše nepovjerenje. Čule su se izjave da Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, treba da iskoristi takozvana bonska ovlašćenja i da poništi zakon.

Promjene i u OS?

Na izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima oštro je reagovao i ministar odbrane BiH Zukan Helez. Dijeli stav onih koji tvrde da u ovom slučaju nije samo riječ o potezu koji je pravno sporan već i vid prijetnje po BiH. Istovremeno, najavio je završne korake u formiranju rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH.

- Ministarstvo i Oružane snage BiH ovih dana završavaju procese koji će omogućiti formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga BiH - najavio je Helez tvrdeći da rezervni sastav OS prema odluci Predsjedništva BiH može brojati najviše 5.000 rezervista.

Procedure

Veto na zakon može uložiti svaki od tri kluba konstitutivnih naroda u Vijeću, pod uslovom da iza te odluke stanu dvije trećine članova kluba. O vetu diskutuje Vijeće, a ako nema dogovora, posao preuzima Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda za usaglašavanje zakona, propisa i akata u kojoj je po pet članova iz obje institucije. Ako dođe do usaglašavanja, akt se smatra usvojenim i ide na objavu u "Službeni glasnik Republike Srpske", poslije čega stupa na snagu. U suprotnom, ide Vijeću za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Srpske na razmatranje i donošenje konačne odluke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.