Ustavni sud političko oružje Bošnjaka i OHR-a

Banjaluka - Odluka Ustavnog suda BiH kojom je Srpskoj zabranjeno da slavi dan kada je formirana naglašava ozbiljnu potrebu za njegovo reformisanje u cilju vraćanja vladavine prava i povjerenja među konstitutivne narode u BiH.

Navedeno je to u stavu Vlade RS o odluci Ustavnog suda BiH, koji je preglasavanjem sudija iz srpskog i hrvatskog naroda odlučio da je neustavan dio Zakona o praznicima RS kojim je definisano da se 9. januara proslavlja Dan Republike. Za odluku je glasalo troje stranih i dvoje sudija iz bošnjačkog naroda. Sud je odluku donio na osnovu apelacije koju je podnio bošnjački član Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović.

U Vladi RS naglašavaju da je odluka donesena preglasavanjem većine sudija iz BiH i na političkim, a ne pravnim osnovama u predmetu koji nisu pokrenuli navodno oštećeni građani, nego jedan od razdornički najnastrojenijih i najmoćnijih bošnjačkih političara.

- Ovo nije izolovan incident, nego nastavak dugogodišnjeg obrasca ponašanja Ustavnog suda BiH kao političkog instrumenta bošnjačkih stranaka i visokog predstavnika. Vrijeme je da bude okončano učešće stranih sudija u Ustavnom sudu, što je, prema Ustavu BiH, trebalo da se desi prije 15 godina - naglasili su u Vladi RS.

Ističu da je osnova za odluku Ustavnog suda BiH pravno neodrživa.

- Sud nije objavio odluku, nego je izdao naredbu kojom zabranjuje RS da dan svog osnivanja obilježava kao državni praznik. Mediji navode da diskriminacija počiva na tome da je 9. januar, pored toga što je dan osnivanja RS, prema pravoslavnom kalendaru dan Svetog Stefana. Dan Republike nije vjerski praznik. Na taj dan obilježava se osnivanje RS, a ne Sveti Stefan. Činjenica da je RS osnovana 9. januara, kada se slavi i Sveti Stefan, predstavlja slučajnost i nema značaja. Svakog dana u godini slavi se najmanje jedan svetac - naglasili su u Vladi.

Istakli su da bi takvo obrazloženje ignorisalo zakon i praksu gotovo svih evropskih država.

- Ako bi se hrišćanski praznici smatrali diskriminatornim većina državnih praznika u Evropi bila bi izbrisana iz kalendara. Božić je državni praznik u svim evropskim državama. Dan Svetog Stefana obilježava se kao državni praznik u najmanje 22 evropske zemlje pod nazivom Dan Svetog Stefana, Dan darovanja ili Drugi dan po Božiću. Austrija, rodna zemlja visokog predstavnika Valentina Incka, obilježava deset hrišćanskih svetkovina kao državni praznik, uključujući i dan Svetog Stefana - kazali su u Vladi.

Pojašnjavaju da shvatanje da su vjerski praznici diskriminatorni nema uporište ni u evropskom pravu.

- U studiji Evropskog parlamenta iz 2013. navedeno je da je nekoliko ustavnih sudova, razmatrajući navodno diskriminatorni karakter propisa kojima se nedjelja i najvažnije svetkovine hrišćanstva proglašavaju državnim praznicima, odbacilo apelacije smatrajući da izbor zakonodavca nije neracionalan s obzirom na vjersku i istorijsku tradiciju društva i činjenicu da su ti praznici, vremenom poprimili sekularno značenje.

Ukazali su i na ovlašćenja koja ima Parlament BiH.

- Ustav daje ovlašćenje Parlamentu BiH da donese novi zakon kojim bi strane sudije bile zamijenjene nakon isteka petogodišnjeg perioda od njihovog prvog imenovanja. Stalno prisustvo stranih sudija 20 godina nakon Dejtonskog sporazuma nespojivo je sa suverenitetom BiH koji je garantovan Dejtonom. Nijedna suverena država na svijetu nema mjesta u ustavnom sudu rezervisana za strane sudije. Domaća i međunarodna podrška ovoj ekscentričnoj praksi, u stepenu u kojem postoji, nespojiva je sa vladavinom prava i demokratskom vladavinom - podvukli su u Vladi RS.

Na sceni je, kako su zaključili, loše zamaskiran nastavak stranog intervenisanja u unutrašnje poslove kao podrške politikama bošnjačkih stranaka koje diskriminišu srpske i hrvatske zajednice na načine koji su zabranjeni Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.

Zakon

Radna grupa, sastavljena od eksperata koje su predložile najjače političke partije u RS, završila je u ponedjeljak tekst zakona o Ustavnom sudu BiH. Predviđeno je da u sastavu Ustavnog suda budu isključivo domaće sudije koje će imenovati entitetski parlamenti i da svaku odluku mora podržati barem jedan sudija iz svakog konstitutivnog naroda.  Zakon bi uskoro trebalo da bude upućen u Parlament BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.