Foto: Ustavna reforma u BiH nije neophodna
VAŠINGTON - Ustavna reforma u BiH nije neophodna, navedeno je u posljednjoj analizi vašingtonskog Instituta za mir o političkoj situaciji u BiH.
Ipak, ustavne promjene u BiH, ocijenjeno je, mogu da poboljšaju sistem upravljanja i vladanja u zemlji i zbog toga ih treba podsticati.
Autor Yim O'Brajan u analizi je naglasio da akcenat treba staviti na ispunjavanje preostalih pet plus dva uslova i ciljeva potrebnih za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i kandidaturu zemlje za članstvo u Evropsku uniju.
O'Brajan smatra da bi EU i SAD trebalo da se slože da je proces ispunjavanja preostalih uslova na putu BiH ka EU neuspješan i da bi to morao da bude politički prioritet u zemlji.
- Međunarodna zajednica u ovom trenutku u BiH nastoji da realizuje velike inicijative. Za nju je veoma teško da ih sprovede u djelo. Zato bi Evropska unija trebalo da pokrene mnogo manjih, ali praktičnih pitanja čije rješavanje je neophodno za približavanje BiH EU - smatraju u ovom institutu.
Istaknuto je da je potrebno jasno definisati ovlašćenja Savjeta ministara BiH nad pitanjima koja se tiču pristupanja Evropskoj uniji.
- Potrebno je omogućiti da predsjedavajući Savjeta ministara BiH ima punu kontrolu nad svojim kabinetom, sa mogućnošću da postavlja i smjenjuje ministre - dodaje se u analizi.
Navedeno je da je potrebno umanjiti ulogu kolektivnog Predsjedništva BiH na ceremonijalni nivo, a sve političke stvari rješavati isključivo sa vladom.
- Cilj je i da dejtonski Ustav zemlje bude što prije usaglašen sa Evropskim zakonom o ljudskim pravima - stav je analitičara vašingtonskog Instituta za mir.
On navodi da su politički razgovori u okviru "prudskog procesa" osuđeni na propast, "jer se stiče utisak da postojeća struktura sistema u BiH koristi političkim liderima".
U analizi se ukazuje i na to da je u zemlji i dalje veoma prisutna nacionalna i etnička podijeljenost.
- Pošto Dejtonski sporazum definiše svako glasačko tijelo u etničkim ili nacionalnim odrednicama, rezultat je krug koji je sam sebi dovoljan: političari nagrađuju svoje glasače zbog podrške njihovim nacionalno baziranim pozivima, a glasači prirodno traže još nagrada zbog toga što su dali podršku političarima koji su im uputili apele na etničkoj osnovi - smatraju u Institutu za mir.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.