Uključiti BiH u arbitražu granice na jadranskoj obali

BANjA LUKA - Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije pozvao je najviše predstavnike vlasti BiH i Republike Srpske da upotrijebe svoja ovlašćenja i zvanično pokrenu pitanje uključivanja BiH u arbitražu oko dijela jadranske obale koja joj je oduzeta.

Episkop Grigorije u pismu članu Predsjedništva BiH i RS Nebojši Radmanoviću, predsjedavajućem Savjeta ministara Nikoli Špiriću i premijeru Srpske Miloradu Dodiku navodi da u tom procesu učestvuju Hrvatska i Crna Gora, a da je BiH iz njega nepravedno isključena.

- Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH sprovede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i istorijska nepravda koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo - ističe u pismu vladika Grigorije.

On dodaje da se ovi problemi tiču upravo Hercegovine za čiju sadašnjost i budućnost snosi ne malu odgovornost.

- Malo je poznato da avnojevske granice, po kojima je SFRJ rasformirana, BiH izvode na Jadransko more upravo u dijelu oko koga se danas spore Hrvatska i Crna Gora, a iz kojeg je neopravdano isključena BiH, odnosno onaj dio Hercegovine koji je u Republici Srpskoj - naveo je u pismu vladika Grigorije.

On dodaje da je došao do saznanja da u Briselu postoji i pisani dokument dogovora između bivših predsjednika Hrvatske i Srbije Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o razmjeni teritorije na području opštine Trebinje.

- Prema tom dokumentu trećina opštine Trebinje ustupljena je kao zaleđe Hrvatskoj, a zauzvrat je opština Trebinje izašla na more. Tuđman i Milošević su potpisnici Dejtona koji nije stavio van snage sporazume koji su nastali prije njega, poput Vašingtonskog kojim je nastala Federacija BiH - navodi episkop Grigorije i dodaje da je očigledno da se nijedan od ova dva pomenuta dokumenta danas ne poštuje.

"Glas Srpske", nedavno je objavio da je RS i BiH oduzet izlaz na Jadransko more u dužini od sedam kilometara kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, iako je razgraničenje država nastalih raspadom nekadašnje SFRJ u svim drugim slučajevima izvršeno po avnojevskim granicama. To područje ucrtano je kao teritorija Crne Gore.

Prema avnojevskim granicama sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina uliva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine bh. teritorija Sutorine, Igala i Njivica ustupljena je Crnoj Gori.

BiH je nakon Berlinskog kongresa 1878. godine zadržala dva izlaza na obalu Jadrana utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine. Jedan je kod Neuma, a drugi na ulazu u Bokokotorski zaliv, u predjelu zvanom Sutorina. Klek i Sutorina pripali su od 1918. godine Kraljevini SHS. Kada je 1921. godine Vidovdanskim ustavom Jugoslavija podijeljena na 33 oblasti, enklave Klek i Sutorina pripale su Mostarskoj oblasti. Sutorina se 1929. godine našla u sastavu Zetske banovine, u sklopu Trebinjskoga kotara.

Na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno je da kao kriterija za granice BiH bude stanje određeno Berlinskim kongresom 1878. godine. Po tom kriterijumu Neum i Sutorina pripali bi BiH. Nakon Drugog svjetskoga rata BiH je na kartama prikazivana s izlazom na more u Boki Kotorskoj kod Sutorine. Ali usmenim dogovorom komunista 1947. godine bh. teritorija Sutorine, Igala i Njivica ustupljena je Crnoj Gori. Prvi dokumentovani zapis o Sutorini u sastavu Crne Gore pojavio se u maju 1947. godine, Zakonom o administrativno- teritorijalnoj podjeli Crne Gore. 

Uskoro sporazum o granici

Ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić rekao je da će BiH i Crna Gora vrlo brzo potpisati Sporazum o granici i da u ovom pogledu nema otvorenih pitanja.

- Službeni stav BiH je da sa Crnom Gorom nema otvorenih pitanja. Vrlo brzo se treba potpisati Sporazum o granici između BiH i Crne Gore koji je u fazu usaglašavanja i na nivou ekspertskih komisija - rekao je Jukić sarajevskim medijima.

On je dodao da bi na taj način BiH i Crna Gora bile prve dvije države nastale raspadom bivše SFRJ koje su identifikovale granicu i potpisale sporazum o razgraničenju.      

 RS tada nije postojala

Damir Arnaut, portparol predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, kaže da Silajdžić smatra da se u ovom slučaju "ne može govoriti o oduzimanju teritorije RS jer 1947. godine, kada su Sutorina i okolna područja prešla iz vlasništva BiH u vlasništvo Crne Gore, RS entitet nije postojao".

On dodaje da Predsjedništvo BiH nikada nije razmatralo ovo pitanje i da je potpuno neutemeljena konstatacija da su Silajdžić i član Predsjedništva BiH Željko Komšić najavili pokretanje spora.

Na pitanje hoće li u Predsjedništvu BiH biti pokrenuto ovo pitanje i hoće li se povodom toga BiH uključiti u rad međudržavne komisije Hrvatske i Crne Gore oko razgraničenja na Jadranu, Arnaut prenosi stav Silajdžića da će se "BiH u vezi sa ovim i sličnim pitanjima rukovoditi nalazima Badinterove komisije" koja je priznala granice iz 1991. godine. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.