U Briselu danas nastavak strukturalnog dijaloga

Sarajevo - Peta runda strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH biće održana danas u Briselu, gdje će glavne teme biti prijedlozi zakona o sudovima BiH i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/ BiH.

Na tematskom plenarnom sastanku o reformi pravosuđa u BiH učestvovaće ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković i savjetnik ministra Nikola Kovačević, najavljeno je iz resornog ministarstva.

Šef Padne grupe za pravosuđe i unutrašnje poslove BiH Bakir Dautbašić rekao je Srni da će na redovnoj tematskoj sjednici biti riječi o prijedlozima zakona o sudovima i VSTS-u BiH.

"Možemo očekivati da ćemo voditi konstruktivnu raspravu u vezi sa ova dva jako važna pitanja", rekao je Dautbašić.

On je izrazio nadu da će i zaključci sa sastanka biti pozitivni, jer su se, kako je ocijenio, određene stvari u ovom procesu konačno pokrenule sa "mrtve tačke".

Prema njegovim riječima, eventualno usaglašavanje stavova u delegaciji BiH između entitetskih ministarstava pravde moguće je danas popodne, po okončanju ove runde dijaloga.

Zlatković je ranije najavila da će delegacija Srpske u nastavku strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u Briselu predstaviti jasne stavove o zakonima o sudovima BiH i o VSTS-u BiH.

Ona je podsjetila da je reforma pravosuđa u Republici Srpskoj i BiH počela još 2003. godine, od kada je kompletno zakonodavstvo pretrpjelo izmjene, te dodala da su na snazi nova rješenja.

Iz Delegacije EU u BiH saopšteno je da je ovaj prvi tematski plenarni sastanak prilika za razgovor o stanju reforme pravosuđa na nivou BiH, a biće zatražene i informacije o stanju izmjena Zakona o VSTS-u.

U zaključku četvrtog plenarnog sastanka, koji je održan u Brčkom 8. i 9. aprila, Evropska komisija se obavezala da poboljša tempo dijaloga, uz mišljenje da uznapreduje proces konsultacija u vezi sa najrelevantnijim institucionalnim, zakonodavnim i normativnim dešavanjima koja su trenutno na dnevnom redu pravosudne reforme i od kojih se očekuje da dodatno usklade sistem BiH sa relevantnim evropskim standardima i pravnom stečevinom EU.

Početak današnjeg sastanka zakazan je za 13.30 časova.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton postigli su 13. maja 2011. godine u Banjaluci dogovor o otvaranju strukturalnog dijaloga o pitanjima rada i funkcionisanja pravosuđa u BiH.

Prvi sastanak u okviru ovog procesa održan je u junu 2011. godine u Banjaluci, drugi u novembru u Sarajevu iste godine, treći početkom jula prošle godine u Mostaru i četvrti 8. i 9. aprila u Brčkom, a jedna od ključnih tema bila je definisanje krivične nadležnosti Suda BiH.

Ha mostarskom sastanku razmatrano je efikasnije procesuiranje predmeta ratnih zločina, pod vođstvom predsjedavajućih Radne grupe za pravosuđe i unutrašnje poslove BiH Bakira Dautbašića i direktora Direkcije u Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje Pjera Mirela.

Razgovarano je i o jednakosti građana pred zakonom, smanjenju broja zaostalih predmeta u sudovima, unapređenju institucionalnog okvira pravosudnih institucija na nivou BiH i koordinaciji nadležnosti.

Na dnevnom redu bilo je i pitanje donošenja jedinstvenog zakona o tužilaštvima u Federaciji BiH i usklađivanje Zakona o sudovima Republike Srpske sa relevantnim preporukama strukturalnog dijaloga i Zakonom o Visokom Sudskom i tužilačkom savjetu.

Nakon što je Savjet ministara BiH na osnovu preporuka učesnika strukturalnog dijaloga izradio i u parlamentarnu proceduru uputio nekoliko zakona, među kojima je i zakon o besplatnoj pravnoj pomoći na nivou BiH, pristupilo se i rješavanju pitanja drugostepene instance za Sud BiH.

S tim u vezi, ministar pravde BiH Bariša Čolak najavio je tada mogućnost donošenje zakona o žalbenom i apelacionom Sudu BiH ili donošenje posebnog zakona o sudovima BiH koji bi regulisao status kako Suda BiH tako i drugostepene instance.

Nakon mostarske sesije, predstavnici Srpske izrazili su zadovoljstvo rezultatima treće runde dijaloga, posebno jer je pokrenut proces redefinisanja uloge Suda BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, na čemu Srpska insistrira već duže vrijeme, a pozdravili su i zaključke o potrebi prenošenja određenog broja predmeta ratnih zločina na entitetske pravosudne institucije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.