Tegeltija: BiH mora da postane punopravni član "Otvorenog Balkana"

OHRID - Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da je da BiH mora da postane punopravni član inicijative "Otvoreni Balkan" i da je u to još sigurniji poslije dvodnevnog samita regionalnih lidera u Ohridu.

Izrazivši zahvalnost što je dobio priliku da se obrati u ime BiH, Tegeltija je na konferenciji za novinare, održanoj po završetku Samita, najavio da će učiniti sve što je u njegovoj moći da roba iz BiH ne stoji na granicama dok ih kamioni iz susjednih zemalja, zahvaljujući inicijativi "Otvoreni Balkan", neometano prolaze.

"Nadam se da su političari iz BiH svjesni da nemaju pravo da to rade svojim prevoznicima, rudarim, poljprivrednicima i svima ostalima koji pokušavaju da izvezu svoje proizvode", rekao je Tegeltija.

On je ukazao da je odgovornost na političarima iz BiH i zahvalio pokretačima inicijative što ne postavljaju uslove i rokove za prijem, što ljudi u BiH koji su za "Otvoreni Balkan" znaju da cijene.

Na novinarsko pitanje šta ga opredjeljuje da stupi u "Otvoreni Balkan" pošto je riječ o inicijativi koja bi mogla da izgubi podršku EU zbog toga što neke zemlje članice ne sprovode sankcije EU prema Rusiji, Tegeltija je odgovorio da je siguran da će poslovna zajednica i javnost izvršiti pritisak na one koji donose političke odluke da pristupe ovom regionalnom projektu.

On je istakao da su građani svjesni šta dobro donosi "Otvoreni Balkan", zbog čega je pred vlastima da donesu političku odluku.

"Teško je govoriti o razlozima zašto te političke odluke nema, jer niko ko je protiv nije javno rekao zašto se protivi. Danas je bio jedan pokušaj da se odluka uvrsti u sjednicu Predsjednštva BiH, ali nije bilo spremnosti da se o tome razgovara, pa to pitanje nije uvršteno u dnevni red današnje sjednice", objasnio je Tegeltija.

On je dodao da je siguran da donošenje odluke o uključivanju BiH u "Otvoreni Balkan" nema veze sa vojnom operacijom u Ukrajini, niti sa sankcijama bilo kojoj zemlji, već da je to isključivo unutrašnje pitanje BiH. 

Do kraja godine početak gradnje auto-puta od Johovca do Modriče

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je tokom današnjeg razgovora sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem dobio obećanje da će biti odblokirana grant sredstva za gradnju dionice auto-puta od Johovca do Modriče, te da očekuje da bi radovi mogli početi do kraja godine. 

Tegeltija je novinarima u Ohridu rekao da je sa Varheljijem razgovarao o procesu proširenja EU, u kojem bi BiH imala svoje mjesto i dobila kandidatski status.

"Zaista mislim da smo zaslužili kandidatski status i naravno uvijek ohrabrujuće poruke Varheljija, ali moramo priznati da nisu baš najbolja očekivanja", naglasio je Tegeltije.

Prema njegovim riječima, BiH je veoma zainteresovana za projekat Ekonomski investicioni plan za zapadni Balkan u kome je BiH dobila sredstva za nekoliko važnih projekata.

"U jednom trenutku Varhelji je taj projekat zaustavio zbog činjenice da je on imao informacija da neko blokira rad istitucija u BiH. Zajednički smo prošli kroz to, konstatovali da sve institucije, oba doma parlamenta, Predsjedništvo, Savjet ministara rade i da nema pretpostavki da bi ta sredstva bila zadržana", ukazao je Tegeltija.

Tegeltija je podsjetio da je najznačajniji projekat auto-put od Johovca do Modriče, te da imaju obećanja da će grant sredstva biti odblokirana, te da je za očekivanje da do kraja godine započnu radovi.

On je rekao da je Varhelji tokom današnjeg samita poslao poruke podrške, ali podsjetio da iz EU ne dolaze uvijek ista podrška kada je u pitanju projeket "Otvoreni Balkan".

Tegeltija je precizirao da su pojedine zemlje skeptične i u strahu da "Otvoreni Balkan" zamjenjuje neke druge projekte, pa da onda šalju poruke preko svojih ambasadora, ili neke druge zemlje i onda političke elite nisu baš spremne da podrže cijeli projekat u svim ovim zajedničkim zemljama.  

Zabrinjavajuće uvođenje sankcija pojedincima u BiH

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je danas zabrinjavajućim uvođenje sankcija pojedinicima u BiH, jer to ne donosi ništa dobro i šalje loše poruke.
Tegeltija je istakao da su se obrušili na entitete i na svaki mogući način maltretiraju i urušavaju dejtonsku strukturu BiH.

"Nekoliko puta sam rekao predstavnicima međunarodne zajednice žkada sankcionišete ljude iz Republike Srpske sankcionišete prve ljude, člana Predsjedništva BiH, predsjednika Republike Srpske, sada ministra zdravljaž. Sankcionisati ministra zdravlja, teško je naći obrazloženje za tako nešto", rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu.

Kada su se Hrvati našli na meti međunarodnih sankcija, Tegeltija je rekao da je to počelo sa glavnim tužiocem BiH, a nastavljeno sa predsjednikom Federacije BiH.

"Kada je riječ o sankcionisanju Bošnjaka, to su ljudi koji nemaju funkcije i koji su na mnogo nižem nivou nego što su to Srbi i Hrvati. To nije dobra poruka i čini mi se da o mnogim pitanjima ne postoji izbalansiranost međunarodne zajednice, pa i kada je riječ o ovim sankcijama", naveo je predsjedavajući Savjeta ministara.

On je dodao da je sankcija uvijek bilo i da lično zagovara da se sankcionišu ljudi koji se bave kriminalom, korupcijom, trgovinom ljudima i sličnim kriminalnim djelima, ali da sankcionisanje političkih lidera samo otežava mogućnost postizanja dogovora i konsenzusa.

"Činjenica je da BiH neće funkcionistati bez konsenzusa i dogovora svih strana bez obzira koliko svi pokušavali nametnuti neko drugo rješenje", dodao je Tegeltija.

On je istakao da sankcije međunarodne zajednice nikada nisu dobro donijele, bilo da se na njihovim udaru nađu političari, kompanije ili države, te dodao da na to koliko je pogubno ukazuje ovo iskustvo sa Srbijom.

Tegeltija je naveo da je i iskustvo sa sankcijama koje smo imali u ratu od 1992. do 1995. godine pokazalo da ništa nije dobro donijelo i da se svi problemi rješavaju za stolom.

Sa Kovačevskim i Abazovićem i potrebi pristupanja „Otvorenom Balkanu“

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je sa premijerima Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim i Crne Gore Dritanom Abazovićem u odvojenim susretima razgovarao o prednostima "Otvorenog Balkana" i o važnosti da BiH i Crna Gora što prije pristupe ovom projektu.
Tegeltija je rekao novinarima u Ohridu, gdje je učestvovao na samitu "Otvoreni Balkan", da je sa Kovačevskim vodio prijateljski razgovor, s obzirom da Sjeverna Makedonija i BiH nemaju otvorenih pitanja, te da su konstatovali da bi ekonomska saradnja mogla biti na višem nivou, nego što je to u ovom trenutku.

"Razgovarali smo o tome koliko može pomoći `Otvoreni Balkan` da se ekonomska saradnja podigne na viši nivo. Nezaobilazne teme su i snabdijevanje hranom i enrgentinma do kraja godine", naveo je Tegeltija.

Tegeltija je naglasio da su svi u razmišljanjima i problemima da li će i koliko hrane i energenata biti i kako će se cijene kretati.

"Pitanje za budućnost, gdje smo napravili greške u planiranju, kako smo došli u situaciju da zavisimo od jednog izvora snabdijevanja i da nemamo alternativu. Ima zanimljivih i dobrih prijedloga kako da se to regionalno postavi na jednu osnovu. Naravno, stav BiH je da smo veoma zainteresovani da pristupimo `Otvorenom Balkanu` i da je ovo prilika da to iznesemo", rekao je Tegeltija.

Tegeltija je naglasio da je sa Abazovićem razgovarao o potrebi unapređenja saobraćajne infrastrukture između dvije zemlje, s obzirom na povećanje saobraćaja, ljudi i roba između BiH i Crne Gore, ali da je to komunikaciono najlošije povezano područje.

"To je ključno pitanje. Mi smo sve sporazume potpisali koji su vezani za izgradnju mosta, gdje bi se gradio zajednički granični prelaz između BiH i Crne Gore. Bilo je govora i kako ubrzati saobraćaj na postojećim graničnim prelazima u trenutku turističke sezone, kako bi građanima bilo omogućeno lakše kretanje", naglasio je Tegeltija.

On je ukazao da će BiH svoj dio posla na izgradnji deonice puta Foča-Šćepan Polje uraditi kroz projekte Investicionog plana za zapadni Balkan, a da će Crna Gora unaprijediti svoju dionici puta.

Tegeltija je istakao da je sa Abazovićem razgovarao i o važnosti pristupanja Crne Gore i BiH projektu `Otvoreni Balkan`, kako bi mogli koristiti zelene linije, kao što to čine Srbija, Makedonija i Albanija.

Nema razloga za otpor inicijativi zbog Vučića

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ukazao je danas da ne postoji razlog za otpor prema "Otvorenom Balkanu" zbog činjenice što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lider ove inicijative.
"Razumjeli smo poruke. Ne postavljaju se datumi i ne uslovljava se. Vrata su nam otvorena kada budemo mogli da donosimo političke odluke. Činjenica je da su poslovna zajednica, privredna komora i svi opredijeljeni za `Otvoreni Balkan`. Nama nedostaju samo političke odluke", pojasnio je Tegeltija.

On je danas u izjavi novinarima napomenuo da tehničke grupe iz BiH učestvuju u radu tijela koja kreiraju rješenja vezana za "Otvoreni Balkan", tako da je zemlja spremi da pristupi u potpunosti nakon što se donese politička odluka.

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izrazio je nadu da će biti posljednji predstavnik BiH koji na samitu "Otvoreni Balkan" prisustvuje u svojstvu gosta.

"Nadam se da će bilo ko nakon mene na ovoj funkciji biti punopravni član `Otvorenog Balkana` i donositi odluke u interesu građana BiH. Nesporno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lider ovog projekta. Nesporno je i da unutar BiH postoji otpor prema ovom projektu", rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.