Foto: Ilustracija
BANjALUKA - Posljednji lokalni izbori u Francuskoj, ali i nedavni regionalni u Njemačkoj, pokazali su da se virus suverenizma širi Evropom. Snaga nacionalno-konzervativnih i suverenističkih pokreta sve je očiglednija, a predstojeći parlamentarni izbori u Mađarskoj mogu biti samo novi zamajac ovim snagama, pravi vjetar u leđa za sve koji se bore za nacionalni suverenitet, kontrolu migracija i ekonomsku nezavisnost od nadnacionalnih struktura.
Kaže politikolog Aleksandar Pavić, navodeći da jačanje suverenističkih snaga širom Evrope može imati samo pozitivne efekte za Republiku Srpsku, Srbiju i srpski narod, koji se već decenijama suočava sa pritiscima globalističkih elita i zapadnih centara moći koji na ostatak svijeta gledaju kao na koloniju i protektorat.
Prema njegovim riječima, i poslednji regionalni izbori u Njemačkoj, pa i lokalni u Francuskoj, govore da trend pada globalista nije prolazan, te da se kotač suverenizma očigledno više ne može zaustaviti. Smatra i da je dosadašnja politika aktuelnih vlasti u ove dvije zemlje doprinijela tome, jer su u prvi plan stavili interese malog broja bogatih ljudi i elita, a u drugi - običnih ljudi.
- Verujem da su ljudi počeli shvatati svu pogubnost politika koje vode njihovi lideri, od onih energetskih, do bezbednosnih. Ako se to uskoro ne promeni, sudbina Evrope, pa i same Evropske unije, neće biti nimalo svetla. Nije ni sada, ali će biti još crnje ukoliko se nastavi sa dosadašnjom suludom politikom. Očigledno su tog pada postale svesne i same elitea, čija je jedna od adresa u Briselu. Zato se sve otvorenije mešaju u izbore u Mađarskoj, kako bi preoblikovali javno mnjenje i srušili sa vlasti Viktora Orbana. Znaju da ako on ponovo pobedi, to bio veliki vetar u leđa i drugim antiglobalističkim snagama. Bio bi to uvod u kraj globalista koje od Evropske unije prave unitarnu tvorevinu, a od Brisela jedino mjesto odlučivanja. Mislim da je vreme da se sve to konačno promeni, da EU ponovo bude skup suverenih država, a ne centralistička tvorevina u kojoj odluke donose neizabrani predstavnici – istakao je Paić.
Francuska se već nekoliko godina nalazi na političkom raskršću. Na predsjedničkim izborima 2022. godine, Marin le Pen i njena stranka Nacionalni front postigli su izuzetno visok rezultat od 41,45 odsto u drugom krugu, što je najveći učinak ove stranke u istoriji moderne francuske politike.

Ovi rezultati ukazali su na značajan zaokret u raspoloženju građana – s jedne strane nezadovoljstvo dosadašnjim političkim modelom, a s druge strane rastući glasovi nezadovoljstva zbog ekonomskih teškoća, imigracije i kriznih politika EU.
Najnoviji lokalni izbori, održani tokom vikenda, još jednom su potvrdili da se taj zaokret u raspoloženju građana nastavlja. Nacionalni front je ostvario značajan prodor u gradovima koji su ranije bili nedostupni.
U Marseju stranka je osvojila čak 40 odsto glasova, u Tulonu i Nimu završila je na drugom mjestu, dok je u Nici saveznik stranke osvojio pobjedu. Lider stranke, Žordan Bardela, ocijenio je te rezultate kao “početak promjene vlasti u Francuskoj”, ističući da izbori predstavljaju važan korak u pripremi za predsjedničke izbore 2027. godine.
Iako Nacionalni front nije osvojio sve strateške gradove koje je ciljao, rezultati pokazuju da njihove poruke o suverenitetu, bezbjednosti i ekonomskom oporavku dopiru sve šire, uključujući i dijelove srednje klase u urbanim sredinama.
Slična slika je i u Njemačkoj. Opoziciona stranka AfD koju predvodi harizmatična Alis Videl, u proteklih par godina zabeležila je značajan porast podrške, ne samo u tradicionalnim uporištima na istoku, već i u zapadnim pokrajinama. Na nedavnim izborima u Baden‑Virtembergu, AfD je osvojio oko 18 odsto glasova, što je značajan rast u jednoj od najprometnijih zapadnonjemačkih ekonomskih pokrajina – dovoljno da stranku postavi među glavne političke igrače.

Još impresivniji rezultat ostvaren je u Rajnland‑Pfalcu, gdje je ova stranka osvojila oko 20 odsto glasova, što predstavlja njihov najbolji rezultat u istoriji. Ono što AfD ide na ruku jeste rast popularnosti među mladim glasačima od 18 do 29 godina.
U Italiji, Slovačkoj i Mađarskoj suverenističke snage su već na vlasti. U Mađarskoj, predstojeći parlamentarni izbori 12. aprila smatraju se istorijskim, pa čak i jednom vrstom referenduma.

Viktor Orban i njegova stranka Fides dugi niz godina dominiraju nacionalnom politikom sa jasnim nacionalno-konzervativnim kursom. Uoči izbora, briselske birokrate sve više se miješaju u izbore i unutrašnje stvari, jer shvataju da im političko tlo propada pod nogama.
Nova pobjeda Orbana bi bila jasan signal za jačanje suverenističkog talasa širom Evrope i dodatno ojačala nacionalno-konzervativne snage u regionu.
I poslednji predsjednički izbori u Poljskoj, održani sredinom prošle godine, pokazali su određeni politički zaokret. Pobjednik je bio Karol Navrocki, čija pobjeda ukazuje da sve veći broj poljskih birača podržava politiku jačanja nacionalnog suvereniteta, kontrole migracija i smanjenja nadnacionalnog uticaja Evropske unije.
Izbori u Francuskoj, bilo da se radi o predsjedničkim rezultatima iz 2022. ili o lokalnim izborima 2026. godine, zajedno sa rastom AfD u Njemačkoj, stabilnom pozicijom suverenističkih stranaka u Slovačkoj, Mađarskoj, Italiji i Poljskoj, pokazuju da suverenizam više nije marginalan fenomen. On se širi i oblikuje političku kartu kontinenta.
Pored Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Slovačke i Poljske, u Evropi postoji još zemalja u kojima suverenističke i nacionalno-konzervativne snage pokazuju jasan potencijal za jačanje. U Španiji, desničarska stranka Voks bilježi rast podrške, posebno u Andaluziji i Madridu. Češka takođe pokazuje signale jačanja suverenističkih pokreta koje zagovaraju veću kontrolu nacionalnog suvereniteta i ograničenja nadnacionalnih nadležnosti EU. U Austriji stranka FPO već dugi niz godina ima značajan uticaj. Stranka jača u ruralnim regionima i među mladim glasačima, nezadovoljnim ekonomskom situacijom i migracionim pritiscima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.