Šteta milionska, ali agraru ne prijeti krah

Banjaluka - Adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, koji je juče stupio na snagu, nanijeće milionsku štetu, ali domaći poljoprivredni sektor neće propasti, poručili su iz resornih ministarstava pokušavajući da ublaže strahovanje ratara od najcrnjeg scenarija.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da na svim nivoima nedostaju planovi djelovanja kako bi bile amortizovane negativne posljedice primjene adaptiranog SSP-a. Naglašava da će budžet institucija BiH biti oštećen za 50 miliona KM godišnje mahom zbog uvoza proizvoda iz EU bez carina.

- U BiH će bez carina ući oko šest miliona kilograma mlijeka, pavlake i drugih mliječnih proizvoda, što čini četiri odsto ukupne proizvodnje u BiH. Slično je i kada je riječ o klaničkim proizvodima, jer BiH proizvodi 30 miliona kilograma kobasica i prerađevina od mesa, a po adaptiranom sporazumu bez carina će stići 1,6 miliona kilograma, što je nešto manje od pet odsto - kaže Šarović.

Te brojke, prema njegovim riječima, nisu dramatične, kako se predstavlja.

- Ubijeđen sam da će posebno prerađivači mesa i industrija mlijeka uspjeti da se održe, jer su količine koje stižu bez carina u rasponu od dva do pet odsto u odnosu na ukupnu proizvodnju u BiH - istakao je Šarović i dodao da adaptiranim SSP-om mogu biti zadovoljni vinari jer će moći bez plaćanja carine izvesti u EU dodatnih 16.000 hektolitara vina, industrija šećera koja je dobila bescarinsku kvotu od 2.500 tona, te uzgajivači ribe, voćari i povrtari.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS očekuju probleme nakon što je počela primjena adaptiranog SSP-a.

- Biće pogođena domaća proizvodnja, posebno primarna. Najviše će biti pogođena proizvodnja i prerada mlijeka i mesa, te prerada duvana. Opravdana je zabrinutost poljoprivrednih proizvođača, ali cijenimo da neće doći do kraha u poljoprivredi - rekao je portparol Ministarstva poljoprivrede RS Aleksandar Macanović.

On je dodao da dijele mišljenje poljoprivrednici da nije učinjeno mnogo na zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje.

- Mi smo više puta upozoravali nadležne organima na nivou BiH, ali su institucije BiH pokazale odsustvo bilo kakve želje da stanje bude unaprijeđeno ili da budu inicirane aktivnosti za uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje. Uprkos tome i izuzetnim naporima u RS za sprečavanje negativnih posljedica primjene SSP-a, vrši se kontinuiran pritisak na entitetska ministarstva i odgovornost za nekonkurentnost domaće proizvodnje se u potpunosti prebacuje na entitetske budžete, što nije realno i pošteno - kazao je Macanović.

Stav Privredne komore RS je da će primjena adaptiranog sporazuma izazvati veliku štetu za poljoprivrednike i prehrambenu industriju zbog ukidanja carina na uvoz robe iz EU. U ovoj privrednoj asocijaciji naglašavaju da su istovremeno zadržane carine na izvoz domaćih proizvoda u EU uz povećanje kvote za izvoz vina, šećera i ribe.

- Ranije preduzete mjere s ciljem predupređivanja negativnih posljedica primjene adaptiranog SSP-a nisu dale očekivane rezultate, jer je Ministarstvo poljoprivrede Njemačke obećalo da će pružiti podršku poljoprivrednim proizvođačima u BiH, ali to se nije dogodilo, te se obećana podrška svela na tehničku i savjetodavnu pomoć, ali ni ta vrsta pomoći još nije realizovana - saopšteno je iz Privredne komore RS.

Predstavnici udruženja poljoprivrednih proizvođača, povrtara i voćara u Srpskoj strahuju da će primjena novog sporazuma sa EU označiti početak kraha domaće poljoprivredne proizvodnje jer će za samo tri godine vrata domaćeg tržišta biti otvorena za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU vrijedne čak 622 miliona KM.

Kupovina domaćeg još više važna

U Privrednoj komori RS naglašavaju da je neophodno usmjeriti dodatne snage na podizanje svijesti potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda i uspostaviti bolji nadzor nad tržištem. Smatraju da je potrebno raditi na prevazilaženju barijera u međuentitetskim odnosima.

- Treba cjelokupnu proizvodnju u RS i u FBiH tretirati kao domaću, jer plasman proizvoda na cijelo tržište BiH sa oko četiri miliona stanovnika nije zanemarivo. Tako bi djelimično gubici bili ublaženi - kažu u Privrednoj komori.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.