Stav Ustavnog suda BIH pravno neodrživ, odluka politička

BEOGRAD - Profesor Pravnog fakulteta na Palama Goran Marković ukazuje da odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da stavli van snage odredbu zakona Republike Srpske koj predviđa upis poljoprivredbnog zemljišta na njenoj teritoriji kao vlasništvo entiteta, nije u saglasnosti sa ustavnom podjelom nadležnosti u BIH i da je riječ o još jednoj odluci koja je politički motivisana.

On je naglasio da je tumačenje Ustavnog suda BIH - da je državna imovina prosto imovina BIH - pravno neodrživo i nije prihvaćeno ni u jednoj drugoj federalno uređenoj državi. 

"Pravni osnov na koji se Ustavni sud pozvao u svojoj odluci nije valjan, jer državna imovina ne podrazumeva imovinu Bosne i Hercegovine. Radi se o javnom dobru, odnosno o režimu javne ili državne svojine, što u ovom slucaju, imajući u vidu ustavni sistem BIH i pravnu prirodu entiteta - znači imovinu Republike Srpske", pojašnjava Marković. 

Prema njegovom mišljenju, Ustavni sud BIH nije mogao da nađe valjan ustavni osnov za donošenje ovakve odluke.

Problem u radu Ustavnog suda BIH, Marković vidi u tome što je on dobrim dijelom politički organ koji, kako kaže, često daje vrlo široka tumačenja Ustava, što dovodi do političke krize.

Zato je, smatra on, nužno drugačije organizovati sastav i način rada Ustavnog suda, jer je, kako navodi, to jedini način da strane sudije ne budu više u sastavu suda. 

"Učešće stranih sudija uvek stvara sumnju da su njihove odluke uslovljene nekim obzirima i činiocima nepravne prirode. Kao što domaće sudije ne smu da se u svom radu rukovode politikom, to u istoj mjeri važi i za strane sudije", naglasio je Marković.

On je dodao da ga analiza niza odluka Ustavnog suda navodi na zaključak da se sudije tog suda, što važi i za strane sudije, "često nisu znale staviti izvan i iznad politike".

Ustavni sud BIH objavio je na svom sajtu da je spornu odluku donio povodom odlučivanja o zahtijevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojim je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državna svojina, po sili zakona postaje svojina i posjed Republike Srpske. 

Ustavni sud BIH smatra da je osporena odredba protivna odredbama Ustava BiH jer se, kako navodi, radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

Ovaj stav izazvao je burne reakcije u RS, čije je rukovodstvo saopštilo da njeni predstavnici u zajedničkim institucijama obustavljaju rad u odlučivanju o svim pitanjima iz nadležnosti organa BiH dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.