Stanovi ministrima i partijskim poslušnicima

SARAJEVO - Konstataciju Suda iz Strazbura u "slučaju Branimira Đokića" da su vojni stanovi čiji povratak prijeratnim vlasnicima, koji su ih otkupili, Federacija osporava, dodjeljivani visokim funkcionerima koji već imaju riješeno stambeno pitanje, potvrđuju i podaci o dodjeli tih stanova.

Mada Vlada Federacije BiH ima egzaktne podatke o tome kome i kako su dijeljeni vojni stanovi, ne želi da ih javno prezentuje, jer bi u tom slučaju mnogi njeni funkcioneri morali da budu deložirani.

Prema podacima do kojih je došao "Glas Srpske", osim visokopozicioniranih oficira poput Sifeta Podžića koji je u stanu nekadašnjeg oficira Jove Vukobrata, u vojnim stanovima su i aktuelni federalni ministar za boračka pitanja Zijad Crnkić, kao i šef Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, Nura Pinjo-Zimić.

- Mada mnogo prijeratnih vlasnika vojnih stanova nije rješavalo svoje sporove preko Udruženja vojnih penzionera u Republici Srpskoj, prema podacima koje mi imamo, oko 40 odsto sveukupnog stambenog fonda oficira bivše JNA sada koriste visokopozicionirana vojna lica koja su prije rata dobila vojne stanove i visoki funkcioneri u Federaciji koji nisu imali nikakve veze sa vojskom - kazao je član Izvršnog odbora Udruženja vojnih penzionera u RS Jovo Vukobrat za "Glas Srpske".

Vukobrat dodaje da je Vlada Federacije BiH, iznoseći podatke da u Federaciji ima oko 20.000 srpskih stanova koji nisu vraćeni prijeratnim vlasnicima, "sama priznala da je svjesno kršila prava, zakone i Dejtonski sporazum".

Član Komisije za izbjegla i raseljena lica BiH Drago Kovač za "Glas Srpske" kaže da je medijska hajka koja se u Federaciji digla zbog "slučaja Đokić" čista manipulacija bez argumenata, te da Federacija BiH nije učinila ništa da ispoštuje prava u prvom redu Srba među kojima su i bivši pripadnici JNA da im vrati imovinu koja im pripada.

- Oficiri poput Đokića od rata do danas pokušavaju da dođu do svoje imovine za koju posjeduju validnu dokumentaciju. Prema podacima Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica, koja ne radi od jula prošle godine, još postoji 700 vojnih stanova koji nisu vraćeni prijeratnim vlasnicima. Oko 300 tih stanova poteže se po sudovima godinama - kaže on.

Kovač dodaje da je tokom rada u samoj Komisiji bilo različitih opstrukcija Bošnjaka i da se na terenu nisu poštovale odluke koje su donošene.

- Pojedini članovi Komisije su opštinama koje su trebalo da ispoštuju odluke Komisije i vrate imovinu prijeratnim vlasnicima slali dopise da to ne čine - kaže Kovač i dodaje da i sada Komisiji za izbjeglice i raseljena lica BiH stižu zahtjevi za vraćanje imovine, ali da se oni slažu u kutije i čekaju dalju sudbinu.

Mada u Vladi Federacije postoje podaci o tome kome i kako su dijeljeni vojni stanovi, ona te podatke krije od javnosti. Stvarni borci nisu dobijali stanove, nego visokopozicionirani zvaničnici poput poslijeratnih ministara, savjetnika i partijskih poslušnika.

Poslije preuzimanja Federalnog ministarstva odbrane u septembru 2005. brigu o stambenom fondu ovog ministarstva preuzela je Služba za zajedničke poslove Vlade FBiH.

U slučaju da zahtjev pred Evropskim sudom u Strazburu bude usvojen, FBiH moraće da ponudi argumentaciju o tome kome su zaista dijeljeni vojni stanovi.

Agent za zastupanje BiH pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Monika Mijić za "Glas Srpske" je rekla da je BiH uputila zahtjev Strazburu za preispitivanje presude u "slučaju Branimira Đokića protiv BiH", ali da su male šanse da Strazbur pobije sopstvenu odluku koju je donio jednoglasno.

Mijićeva kaže da je pribavljena određena dokumentacija koja će, ukoliko bude prilike, biti prezentovana Strazburu.

- U presudi u "slučaju Đokić", Sud iz Strazbura je istakao da statistički podaci koje je Vlada FBiH dostavila i podaci utvrđeni odlukom Ustavnog suda nisu od koristi i samo su brojke bez informacija i podataka o primanjima korisnika ovih stanova i činjenica o stambenoj situaciji - kaže ona.

Mijićeva dodaje da je pitanje hoće li Strazbur uopšte prihvatiti zahtjev FBiH za preispitivanje "slučaja Đokić".

- Postoje izvještaji OHR-a i OEBS-a u kojima se navodi da su vojni stanovi dodjeljivani i visokopozicioniranim vojnim licima, političkim funkcionerima i službenicima. Te izvještaje su OHR i OEBS 2001. godine podnijeli Domu za ljudska prava i Strazbur se i oslonio na te izvještaje prilikom donošenja odluke u "slučaju Đokić" - kazala je Mijićeva.

Ukoliko presuda u "slučaju Đokić" bude konačna, Branimiru Đokiću će biti isplaćeno oko 65.000 evra za stan koji mu je otet u Sarajevu.

Pinjo i Crnkić

Aktuelni šef kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Nura Pinjo-Zimić kao vojni pravobranilac Vojske FBiH i federalnog Ministarstva odbrane ocjenjivala je pravnu valjanost ugovora te ih ovjeravala. Nije tajna da je zahvaljujući toj poziciji iskoristila funkciju na kojoj je bila "debelo" plaćena i sebi pribavila dva stana od kojih je jedan vojni.

I federalni ministar za boračka pitanja Zijad Crnkić, pored stana u poznatoj zeničkoj lameli, dobio je i vojni stan u Sarajevu.

Upravo ovakvi slučajevi Federaciju BiH mogli bi da dovedu do kolapsa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.