Stanišiću i Župljaninu po 22 godine zatvora

Hag - Pretresno vijeće Haškog tribunala osudilo je Stojana Župljanina i Miću Stanišića na po 22 godine zatvora zbog zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom u više opština u BiH tokom 1992. godine.

Stanišić je bio ministar unutrašnjih poslova RS, a Župljanin načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjaluci, član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina i savjetnik predsjednika RS.

Oni su nepravosnažno osuđeni za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Proglašeni su krivim za progone, ubistva, mučenje, nehumana djela, a za neka djela obojica su oslobođeni.

Tužilaštvo je u završnoj riječi polovinom prošle godine zatražilo kazne doživotnog zatvora za obojicu optuženih. Tužilac Džoana Korner ocijenila je u završnoj riječi da je kazna doživotnog zatvora "jedino primjerena" za optužene koji su 1992. godine "protivno svojoj dužnosti da zaštite građane" nesrpske nacionalnosti odlučili da učestvuju u njihovom progonu. Stanišić i Župljanin bili su, kako je u maju prošle godine ona naglasila, "potpuno posvećeni" udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje muslimana i Hrvata sa velikih dijelova teritorije BiH, koji bi, po planu, ušli u novu srpsku državu.

Opisujući ubistvo oko 200 muslimanskih zarobljenika na prevoju Korićanske stijene na planini Vlašić 21. avgusta 1992. godine Kornerova je podvukla da taj zločin objedinjava sve druge navedene u optužnici zato što su žrtve bili muslimani iz sela u okolini Prijedora koje su srpske snage napale i osvojile, a mještane zatim zatvorile u logore u okolini grada.

Ona je tvrdila da, iako su bili odmah obaviješteni o zločinu, Stanišić i Župljanin nisu učinili ništa da počinioci budu uhapšeni i kažnjeni.

Odbrana Stanišića i Župljanina tvrdila je da krivica optuženih nije dokazana tokom suđenja, negirajući postojanje udruženog zločinačkog poduhvata za progon nesrba.

- Takav udruženi zločinački poduhvat nije postojao. Ako i jeste postojao, Stanišić nije bio član, nije imao svijest o njemu, niti ga je podržavao. Ako je i postojao, Stanišić je ometao njegovo sprovođenje - rekao je branilac prvooptuženog Slobodan Zečević.

Slične argumente izložili su i Župljaninovi branioci Dragan Krgović i Aleksandar Aleksić.

Stanišić se dobrovoljno predao Tribunalu u martu 2005. godine, a Župljanin je uhapšen i prebačen u Pritvorsku jedinicu u junu 2008. godine. U kaznu će im biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.

Postupak

Dokazni postupak tužilaštva trajao je od septembra 2009. do februara 2011, a saslušano je 127 svjedoka.

U toku dokaznog postupka odbrane, od aprila do decembra 2011. godine, saslušano je 17 svjedoka od kojih sedam za Stanišića i deset za Župljanina. Vijeće suda pozvalo je tri svjedoka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.