Foto: Glas Srpske
BANjALUKA, SARAJEVO - Iako je do izbornog dana ostalo nešto više od dva mjeseca, mnoge stvari još nisu definisane ili su nepoznate široj javnosti imajući u vidu da će građane, na svim biračkim mjestima u BiH, ako sve bude išlo prema planu, dočekati moderni uređaji koji uveliko mijenjaju tradicionalni način glasanja.
Opšti, deseti po redu izbori su zakazani za 4. oktobar, a po prvi put će na biralištima biti instalirani uređaji za biometrijsku identifikaciju birača te optički skeneri za automatsko prebrojavanje glasačkih listića koji su testirani u tom obliku na nekoliko mjesto tokom lokalnih izbora 2024. Međutim, upotreba novih tehnologija na ovim izborima dovela je do toga da će biti promijenjen izgled i glasačkog listića kako bi uređaj mogao biti u funkciji, a sve to posljednjih dana otvara brojna pitanja, posebno kada su u pitanju kandidatske liste.
Politički subjekti iz Republike Srpske i FBiH već su predali Centralnoj izbornoj komisiji liste svojih kandidata na ovjeru, a prema tvrdnjama sa te adrese dosta toga biće jasnije kada bude završen i taj dio posla. Konačan izgled glasačkog listića trebalo bi bude poznat početkom idućeg mjeseca, a probno glasanje, na određenom uzorku, je planirano za kraj avgusta. Suština je da će nova verzija uveliko promijeniti tradicionalno glasanje jer na listiću neće biti imena kandidata, već nazivi političkih stranaka.
Ispod naziva svake stranke će biti brojevi, a imena kandidata na posebnom informativnom papiru, usljed čega će birači morati da pamte brojeve kako bi na kraju i dali glas stranci, odnosno favoritima na listi. Dio koraka je predočen u Pravilniku o sprovođenju opštih izbora 2026. godine u BiH iza kojeg stoji CIK BiH.
Tim aktom je, naime, definisan način pripreme i korištenja specifičnih izbornih tehnologija, način instaliranja i pripreme opreme, sprovođenja izbornih aktivnosti uz upotrebu tih tehnologija te način obrade podataka, evidencije i izvještaje i druga pitanja bitna za organizaciju izbora. Otkrivena su i zaduženja članova biračkih odbora na sam dan glasanja.
Tako će jedan od članova biti zadužen za kontrolu reda i da obezbijedi kontrolu kretanja birača na biračkom mjestu te da ne bude narušena tajnost glasanja. Drugi član biće, prema aktu, zadužen za identifikaciju/autentifikaciju, odnosno da provjerava identitet birača putem skenera bar-koda.
- On učitava bar-kod s dokumenta kojim je izvršena identifikacija i nakon što aplikacija učita lične podatke birača, a koji budu vidljivi na ekranu, upućuje birača da stavi otisak odgovarajućeg prsta na čitač otiska prsta– piše u Pravilniku.
U nastavku slijedi dodatno "pojašnjenje".
- Nakon izvršene identifikacije/autentifikacije, član odbora zadužen za identifikaciju štampa potvrdu o tome koju birač potpisuje i ubacuje u kutiju pored uređaja te se upućuje da preuzme glasačke listiće – propisano je aktom CIK-a.
Član odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića potom objašnjava biraču kako ih treba ispravno ispuniti.
- Nakon popunjavanja glasačkih listića, birač koristi fasciklu za listiće kojom se dodatno osigurava tajnost glasanja kad se prenosi glasački listić od kabine do skenera te iz fascikle ubacuje jedan po jedan u skener. Birač stavlja glasački listić u otvor na vrhu skenera, koji ga automatski povuče, skenira i provlači ga u glasačku kutiju, nakon čega se na ekranu skenera pojavljuje poruka da je listić uspješno skeniran. Isti postupak ponavlja za sve glasačke listiće – navedeno je, između ostalog, u Pravilniku. U CIK-u su, čini se, mislili na sve. - Ukoliko listić nije uspješno skeniran zbog gužvanja ili zaglavljivanja u skeneru te je došlo do oštećenja pri njegovom oslobađanju iz skenera, birač dobija novi glasački listić za izborni nivo koji nije uspješno skeniran, nakon čega se ponavlja glasanje, odnosno ubacivanje u skener listić – piše u aktu CIK-a.
Ukoliko skener nije u funkciji, a nema rezervnog, birač nakon glasanja ubacuje listiće u glasačku kutiju koju dostavi izborna komisija. Proces uvođenja tehnologija je višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa 2025 - 2028.
Nabavka skenera i opreme za biometrijsku identifikaciju birača, uz prateće poslove, košta više od 100 miliona, a novac za to je obezbijeđen intervencijom Kristijana Šmita koji je sa pozicije visokog predstavnika u BiH nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojima su i otvorena vrata za uvođenje novih sistema na biračka mjesta. Ugovor za nabavku opreme potpisan je sa grupom ponuđača koja je predvođena sarajevskom firmom "Smartmatik BH" čiju matičnu kuću prate kontroverze.
Nezakonito
Nekadašnji član Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH Snježana Novaković – Bursać (SNSD) tvrdi da je odluka CIK-a da će glasački listić za zakonodavne organe biti odštampan bez imena kandidata na listama, suprotna članu Izbornog zakona.
- To je, dakle, nezakonito. Pod parolom zaštite integriteta izbornog procesa uvođenjem novih tehnologija, svjedočimo direktnom kršenju Izbornog zakona. Cilj je samo jedan - prilagoditi izborni proces davno ugovorenoj opremi - bez obzira na zakon, funkcionalnost, provođenje, smisao – navela je Novaković Bursać na društvenoj mreži "Iks".
Rokovi U fokusu političkih stranaka i nezavisnih kandidata iz Republike Srpske su pozicija predsjednika Republike, člana Predsjedništva BiH i stolice u Narodnoj skupštini te Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Liste kandidata koje su predate CIK-u trebalo bi da bude ovjerene do 31. jula, nakon čega slijedi podnošenje lista za kompenzacijske mandate do 5. avgusta te objava lista do 20. avgusta u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike