Politika
Foto: Agencije
SARAJEVO - Kristijan Šmit uputio je pismo generalnom sekretaru UN uoči sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja će se održati 6. maja, a na kojoj će biti riječi o BiH.
U pismu se navodi kako je izvještajni period obilježio značajan porast tenzija, što nesumnjivo predstavlja vanrednu krizu u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
– Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine donio prvostepenu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političke funkcije u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke visokog predstavnika kojom su obustavljene sve aktivnosti na donošenju odluke Ustavnog suda BiH. Hercegovina neprimjenjivo u Srpskoj.
Nakon presude, vlasti Republike Srpske odgovorile su neviđenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine usvajanjem zakona koji efektivno zabranjuju rad pravosuđa na državnom nivou i državnih organa za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske. Ove akcije imaju za cilj stvaranje paralelnog i konfliktnog sistema između državnih i entitetskih institucija.
Nakon toga, usklađujući se sa njihovim redovnim javnim izjavama u kojima su pozivali na “mirno raspuštanje” i “mirno razdruživanje” i uzastopno pozivanje na “izvorni Dejton” ili “odvajanje”, predsjednik Republike Srpske Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava Republike Srpske. Ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava označava posebno opasan korak.
Između ostalog, pohvaljeno je rukovodstvo Brčko distrikta koje je uspjelo zadržati fokus na reformskoj agendi i izbjeći da bude zaglavljeno u nedavnim političkim dešavanjima, posebno onima nakon prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Takođe, u izvještaju su istaknuti kadrovski problemi u policijskim organizacijama u zemlji, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i Graničnu policiju, nastavljeni su i u izvještajnom periodu.
Trenutna popunjenost policijske strukture u cijeloj zemlji ostaje između 70 i 80 odsto njenih kapaciteta. Mnogi policajci su dostigli starosnu dob za penziju, ali izgleda da među mladima postoji mali interes za popunjavanje kadrova u ovoj javnoj službi. Štaviše, navodi se da neki policajci napuštaju svoje redove kako bi se zaposlili na bolje plaćenim poslovima.
Poseban dio izvještaja posvećen je Dodikovim aktivnostima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
