Srpska insistira na redefinisanju pravosudnih institucija

Banjaluka - Predstavnici Republike Srpske na sastanku strukturalnog dijaloga u Mostaru 5. i 6. jula posebno će se zalagati za redefinisanje pravosudnih institucija na državnom nivou, kao i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, rekao je savjetnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević, prenose agencije.

Prema riječima Kovačevića, poseban akcenat biće na redefinisanju uloge Suda BiH čija su rješenja iz važećeg Zakona o Sudu BiH potpuno neprihvatljiva.

- Ovo se posebno odnosi na činjenicu da ovaj sud rješava u krivičnim stvarima u prvom i drugom stepenu, da može po svom nahođenju preuzimati predmete iz nadležnosti okružnih, odnosno kantonalnih sudova i da može donositi obavezujuća uputstva za primjenu krivičnog materijalnog prava - naveo je Kovačević, član radne grupe iz Republike Srpske koja će učestvovati na sastanku u Mostaru.

On je naglasio da je Ministarstvo pravde BiH pripremilo radnu verziju zakona o apelacionom sudu, kao drugostepenom sudu na nivou BiH, ali su, prema mišljenju pregovaračkog tima iz Republike Srpske, nepotrebna dva zakona, zakon o Sudu BiH i zakon o apelacionom sudu, već je to pitanje potrebno riješiti jednim zakonom.

- Insistiraćemo da bude donesen jedan zakon, u kojem će biti jasno defnisana stvarna nadležnost Suda BiH, a to se posebno odnosi na pitanje krivično-pravne odgovornosti. Neodrživo je sadašnje rješenje iz važećeg zakona da Sud BiH može izuzimati predmete iz nadležnosti okružnih i kantonalnih sudova, jer takva praksa nije poznata bilo u kojoj državi koja ima uređen pravosudni sistem - istakao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da Sud BiH retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH za isto djelo za koje se pred okružnim ili kantonalnim sudom može izreći maksimalna kazna zatvora od 20 godina, može izreći dugotrajnu kaznu zatvora.

- Upravo iz tih razloga, zalagaćemo se da Sud BiH u krivično-pravnoj oblasti sudi samo za krivična djela uređena Krivičnim zakonom BiH i da ne može suditi za krivična djela uređena krivičnim zakonom entiteta - rekao je Kovačević.

On je dodao da je posebno neprihvatljiva odredba da Sud BiH donosi uputstva koja su obavezujuća za sudove entiteta.

- Sud BiH, vrhovni sudovi entiteta i Apelacioni sud Brčko distrikta su sudovi koji su nezavisni jedan od drugog, nalaze se u istoj ravni i ne nalaze se u odnosu višeg prema nižem sudu. Ovo posebno iz razloga što Sud BiH nije sud više instance u odnosu na sudove entiteta i Brčko distrikta. Moramo ispoštovati pravilo da sudija kad uđe u sudnicu ne smije ničim biti ograničen u odlučivanju, pa ni bilo kakvim obavezujućim uputstvom, kako je to regulisano sada važećim zakonom - istakao je Kovačević.

Na sastanku u Mostaru, kako je rekao Kovačević, posebna pažnja biće posvećena i redefinisanju mjesta i uloge Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

- Važeći Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu mora pretrpjeti izmjene, a posebno da se pronađe balans kojim bi se obezbijedilo da sudije i tužioci ne mogu preglasavati jedni druge prilikom imenovanja i utvrđivanja disciplinske odgovornosti. U tom smislu zahtijevaćemo odvajanje sudskog od tužilačkog savjeta, s mogućnošću imenovanja dva podsavjeta, jednog za sudiju, a jednog za tužioce, kao i transparentan izbor sudija, odnosno tužilaca - rekao je Kovačević.

On je naglasio da će Republika Srpska tražiti uvođenje instituta prigovora, odnosno žalbe na prvostepene odluke o izboru, jer su, prema važećem zakonu, prvostepene odluke o izboru sudija i tužilaca konačne i obavezujuće, što čini povredu prava na žalbu, kao instituta zagarantovanog Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i Ustavom BiH i Republike Srpske.

- Zalagaćemo se za uspostavljanje visokog sudskog, odosno visokog tužilačkog savjeta u Republici Srpskoj, za šta postoji osnov u Ustavu Srpske i Zaključak Narodne skupštine Srpske. Smatramo da bi izbor sudija, kao nosioca trećeg stuba vlasti, trebalo završiti
/imenovanje i polaganje zakletve/ po odredbama zakona koji je u nadležnosti Narodne skupštine Srpske - istakao je Kovačević.

Kada je riječ o Inicijativi za osnivanje vrhovnog suda BiH, Kovačević je dodao da je prema ocjeni delegacije iz Republike Srpske ovo pitanje završeno zbog činjenice da ne postoji ustavni osnov za osnivanje vrhovnog suda, kao i činjenice da u četiri različita pravna sistema u BiH, vrhovni sud ne bi mogao opravdati svoje postojanje.

- Takođe, prema mišljenju Venecijanske komisije za uspostavljanje vrhovnog suda BiH, bilo bi neminovno izvršiti promjene u Ustavu BiH, što je u ovom momentu, praktično nemoguće - naglasio je Kovačević.

Na sastanku 5. i 6. jula u Mostaru biće riječi i o drugim pitanjima u vezi sa samim procesom strukturalnog dijaloga koji je počeo prošle godine.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton postigli su 13. maja prošle godine u Banjaluci dogovor o otvaranju strukturalnog dijaloga o pitanjima rada i funkcionisanja pravosuđa u BiH.

Eštonova je tada najavila da će EU formirati komisiju koja će analizirati rad pravosudnih institucija BiH, na čijem čelu će biti komesar EU za proširenje Štefan File i koja će na kraju svog rada dati preporuke za rješavanje nedostataka u pravosudnom sistemu BiH.

Prvi sastanak u okviru strukturalnog dijaloga sa EU o reformi pravosuđa u BiH održan je 6. i 7. juna prošle godine u Banjaluci, drugi 10. i 11. novembra 2011. u Sarajevu, a treći će biti održan u Mostaru 5. i 6. jula.

Strukturalni dijalog je dugotrajan proces bez političkog uplitanja

Na predstojećoj plenarnoj sjednici strukturalnog dijaloga, koja će biti održana u Mostaru 5. i 6. jula, biće razgovarano o provođenju Strategije za borbu protiv ratnih zločina, formiranju apelacionog suda na nivou BiH, kao i o reviziji Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, rekli su u Delegaciji EU u BiH.

Teme sastanka su nastavak rada na pitanjima kojima se bavila prethodna sjednica, u novembru prošle godine, i na kojima je u međuvremenu rađeno na sastancima na kojima su učestvovale zainteresovane strane.

- Veoma nam je drago što je strukturalni dijalog o pravosuđu omogućio forum na kojem profesionalci mogu raspravljati pitanja u vezi sa pravosuđem, uključujući i ona koja su ranije smatrana tabuom - rekla je portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Jamila Milović-Halilović.

Prema njenim riječima, strukturalni dijalog ne predstavlja brzo rješenje niti je mjesto za političko pokazivanje, što bi se nekima možda svidjelo.

- To je dugotrajni proces - istakla je ona.

Prilikom otvaranja strukturalnog dijaloga u junu 2011. godine, komesar Štefan File je pojasnio da postojanje državnih pravosudnih institucija i vlasti nije tema za raspravu.

- Napravljeni su određeni pomaci u dosadašnjim razgovorima. Na primjer, veoma pozitivan pomak od početka godine je zabilježen u procesu ustupanja predmeta ratnih zločina, a slično se odnosi i na izradu nacrta preliminarnog seta amandmana na Zakon o VSTS. Takođe, VSTS je preduzeo važne korake naprijed u identifikovanju rješenja za smanjenje broja neriješenih slučajeva - rekla je ona, komentarišući dosadašnji tok ovog procesa.

Milović-Halilović je istakla da su preduzete inicijative za smanjenje broja neriješenih slučajeva, kako bi se izbjeglo da sudovi budi zatrpani novim prilivom slučajeva u vezi sa neplaćenim računima.

- Razgovori se nastavljaju u vezi sa koordinacijom nadležnosti između Suda BiH i drugih instanci u zemlji, u skladu sa relevantnim preporukama Komisije. To će takođe biti definisano u svjetlu reformi žalbenog sistema na državnom nivou. Ovi tehnička rješenja su procesi koji su važni i koji, to je jasno, nemaju veze sa trenutnim političkim prestrojavanjem. Slično tome, politički napadi i provokacije su kontraproduktivni i ne daju nikakav rezultat - ocijenila je Milović-Halilović.

Komentarišući primjedbe Republike Srpske na rad Suda i Tužilaštva BiH u vezi sa neprocesuiranjem ratnih zločina nad Srbima u BiH, ona je navela da svi ratni zločini, bez obzira ko ih je počinio, treba da budu procesuirani uz što je moguće veću efikasnost i obazrivost te da pravda mora biti zadovoljena.

- Žrtve ne zaslužuju ništa manje od toga. Procesuiranje ratnih zločina u BiH je pitanje koje se prati u okviru strukturalnog dijaloga EU i BiH o pravosuđu - napomenula je ona.

Međutim, napomenula je ona, monitoring je ograničen na razgovore sa nadležnim vlastima na svim nivoima, kada je riječ o odgovarajućim postojećim procedurama i dostupnim resursima.

- Osim toga, ne komentarišemo pojedinačne istrage i sudske slučajeve - rekla je portparol specijalnog predstavnika EU u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.